Sve češće nailazimo na oglase u kojima se firmama nude AI agenti i sistemi koji obećavaju da mogu zamijeniti ljudsku radnu snagu i donijeti značajne uštede – hiljade eura ili dolara. Iako ovakvi „radnici budućnosti” još nijesu prisutni u Crnoj Gori, zabrinutost među zaposlenima već raste. Ali šta je mit, a šta realnost?
„AI radnici“ se često promovišu kao ultimativno rješenje za smanjenje troškova: rade non-stop, ne traže platu, ne idu na odmor, ne koriste bolovanje, ne daju otkaz i uvijek su spremni da prihvate kritiku i promjene. Na prvi pogled, zamjena ljudskog radnika AI sistemom djeluje kao san – umjesto troškova za plate, poreze i beneficije, kompanija plaća samo softversku licencu i serverske resurse.
Međutim, stvarna ekonomska računica je daleko složenija. Iako AI može donijeti značajne uštede u određenim segmentima poslovanja, troškovi implementacije, održavanja, nadzora i potencijalnih grešaka često umanjuju te uštede, a u nekim slučajevima mogu dovesti do gubitaka koji višestruko premašuju troškove zapošljavanja ljudi.
Svjesni smo da je AI moćan alat, ali svakako još uvijek nije magična formula za smanjenje troškova. Za kompanije koje razmišljaju o „AI radniku“, ključ je u realnom sagledavanju potencijala i ograničenja tehnologije, kao i pažljivom planiranju implementacije.
Može li AI zaista smanjiti troškove radne snage?
Zaposleni u korisničkoj podršci u SAD prosječno koštaju kompaniju 60.000–80.000 dolara godišnje, uključujući platu, poreze i beneficije (prema podacima Glassdoor, Bureau of Labor Statistics, 2025). AI četbot može obavljati slične zadatke za 5.000–20.000 dolara godišnje, uz troškove servera i integracije. Na primjer, brazilski univerzitet YDUQS uštedio je oko 300.000 dolara godišnje koristeći Vertex AI za automatizaciju pregleda motivacionih pisama.
Međutim, uštede nijesu automatske. AI zahtijeva timove za pripremu podataka, obuku modela, validaciju i nadzor. Troškovi ovih stručnjaka mogu premašiti plate koje AI treba da zamijeni. Uspjeh zavisi od sposobnosti kompanije da efikasno upravlja ovim složenim ekosistemom.
Početna ulaganja i troškovi održavanja nijesu zanemarljivi
AI sistemi nijesu „plug-and-play“ rješenja koja se lako uvode u postojeće poslovne procese. Integracija sa internim sistemima, poput CRM-a, ERP-a ili baza podataka, zahtijeva značajna ulaganja u tehničko prilagođavanje, konsultantske usluge i usklađivanje sa regulatornim zahtjevima. Ovi troškovi često nadmašuju cijenu same softverske licence.
Pored toga, AI modeli zahtijevaju kontinuiranu obuku na novim podacima i redovna ažuriranja kako bi ostali relevantni u promjenljivim poslovnim okruženjima. Na primjer, logistička kompanija DHL uvela je 2022. godine AI sistem za optimizaciju ruta isporuke, ali su visoki troškovi integracije sa postojećim softverom i obuke zaposlenih značajno umanjili očekivane uštede, produživši period povraćaja investicije.
S druge strane, kada je implementacija dobro isplanirana, rezultati mogu biti impresivni. Procter & Gamble (P&G) koristio je AI za prediktivnu analitiku u lancu snabdijevanja, predviđajući potražnju za proizvodima tokom pandemije. To je omogućilo uštedu od 20% na troškovima zaliha i dodatnu zaradu od 200 miliona dolara zahvaljujući pravovremenom prilagođavanju proizvodnje.
Šta kad “AI radnik” napravi grešku?
Za razliku od ljudskih grešaka, koje su obično ograničene na pojedinačne slučajeve, greške AI sistema mogu imati katastrofalne posljedice, utičući na hiljade procesa ili transakcija odjednom. Takve greške često nastaju zbog neadekvatnih podataka, nedovoljne validacije modela ili nepredviđenih scenarija u stvarnom svijetu.
Na primjer, kompanija Knight Capital Group je 2012. pretrpjela gubitak od 440 miliona dolara za samo 45 minuta zbog greške u AI algoritmu za visokofrekventno trgovanje. Pogrešna konfiguracija sistema dovela je do masovnih neispravnih transakcija, što je skoro uništilo kompaniju.
S druge strane, dobro implementirani AI sistemi mogu spriječiti gubitke i značajno povećati efikasnost. Bolnička mreža Mercy u SAD koristila je Azure AI za automatizaciju administrativnih zadataka, poput obrade zapisa pacijenata, smanjivši vrijeme obrade za 30–50% i uštedjevši milione dolara godišnje, što je oslobodilo medicinsko osoblje za kliničke zadatke, povećavši produktivnost i kvalitet usluge.
Reputacija kompanije pod lupom AI tehnologije
Reputacija je jedan od najvrednijih resursa kompanije, a greške AI sistema mogu je brzo narušiti. Kada ljudski radnik pogriješi, posljedice su obično ograničene na pojedinačni incident. Kada AI napravi grešku, korisnici je često percipiraju kao sistemski problem, što može dovesti do negativnog publiciteta i viralnih skandala na društvenim mrežama.
Tako je Walmart 2023. godine pretrpio gubitke od nekoliko miliona dolara zbog AI sistema za upravljanje zalihama koji je pogrešno predvidio potražnju, što je dovelo do viška robe u skladištima. Negativni medijski izvještaji i kritike na platformama poput X-a zahtijevali su skupe marketinške kampanje za obnovu povjerenja investitora i kupaca.
S druge strane, uspješna primjena AI-a može ojačati reputaciju. Newman’s Own, neprofitna organizacija, koristila je Microsoft 365 Copilot za automatizaciju rutinskih zadataka, uštedjevši stotine hiljada dolara godišnje i poboljšavši efikasnost. Ova ušteda omogućila je veću alokaciju sredstava za dobrotvorne aktivnosti, što je dodatno učvrstilo njihov imidž odgovornog i inovativnog brenda.
Regulatorni rizici
AI sistemi sami po sebi ne snose odgovornost, ali kompanije koje ih koriste – snose. Sa sve strožim regulativama, poput EU AI Act-a i američkih zakona o zaštiti potrošača, svaka neispravna odluka AI sistema može rezultirati nemalim kaznama.
Na primjer, Uber je 2021. platio sporazumnu nagodbu od 1,1 milion dolara zbog AI sistema za dinamičko određivanje cijena, koji je kršio lokalne propise o fer cijenama u nekoliko američkih država. Ovi troškovi, zajedno sa pravnim naknadama i reformama procesa, značajno su nadmašili uštede od automatizacije.
Međutim, pažljivo usklađivanje sa propisima može donijeti pozitivan efekat. Crediclub, meksička finansijska kompanija, koristila je Azure OpenAI za automatizaciju revizije zapisnika sa sastanaka. Crediclub, kao finansijska kompanija, u obavezi je da evidentira i naknadno provjerava sadržaj i zapisnike sa sastanaka svojih savjetnika sa klijentima, u skladu sa regulatornim zahtjevima. Do sada je taj proces bio ručan i veoma skup. Upotrebom Azure OpenAI, kompanija je automatizovala analizu tih zapisnika i provjeru usklađenosti, i smanjila troškove revizije za 96%. Zahvaljujući tome, savjetnici i menadžeri su se fokusirali na direktan rad sa klijentima, a Crediclub je uspio da pretvori AI u alat za značajne uštede, bez dodatnih pravnih rizika.
Šta realno možemo očekivati u bližoj budućnosti?
Trenutni AI sistemi nijesu u stanju da u potpunosti zamijene ljudske radnike, posebno u oblastima koje zahtijevaju emocionalnu inteligenciju, kreativnost ili kompleksno razmišljanje. Zadaci poput pregovaranja sa klijentima, donošenja strateških odluka ili upravljanja krizama i dalje zahtijevaju ljudsku intervenciju.
Međutim, kako AI tehnologija napreduje, očekuje se da će u narednim godinama preuzeti većinu rutinskih poslova, poput administrativnih uloga, obrade podataka ili osnovne korisničke podrške, što će stvoriti potražnju za novim zanimanjima – stručnjacima za obuku, validaciju i nadzor AI modela. Profesionalci iz ove oblasti biće ključni za osiguravanje tačnosti, pouzdanosti i etičnosti AI sistema, što je neophodno za njihovu uspješnu primjenu u poslovanju.
„AI radnik“ nije jeftina radna snaga
Pitanje „da li kompanija zaista štedi kada zaposli AI radnika umjesto čovjeka?“ nema jednostavan odgovor. „AI radnik“ nije jeftin radnik – to je složen sistem koji zahtijeva stalnu brigu, obuku, validaciju i optimizaciju.
Kompanije koje ovo shvate na vrijeme mogu iskoristiti potencijal AI-a za smanjenje troškova i povećanje efikasnosti. Međutim, one koje AI posmatraju samo kao jeftinu zamjenu za ljude rizikuju neočekivane troškove, koji mogu ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje i reputaciju.
Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer
Biznis & finansije 238, oktobar 2025.
