Globalni monetarni sistem suočava se s ozbiljnim problemima. Dug, inflacija i političko nepovjerenje narušavaju povjerenje u fiat valute. Veteran makro investitor Dan Tapiero postavlja pitanje: „Šta ako hiperbitkoinizacija zaista počinje?“
Zlatna groznica signalizira promjene
Cijena zlata porasla je za gotovo 25% od avgusta, a 17. oktobra dostigla je vrijednost od 4.300 dolara po unci. Ukupna tržišna kapitalizacija zlata premašila je 30 biliona dolara, nadmašivši vrijednost tehnoloških divova poput Microsofta i Nvidije.
Ovaj rast potaknut je geopolitičkom neizvjesnošću, rekordnim kupovinama centralnih banaka i oklijevanjem američkih Federalnih rezervi. Parabolični skokovi obično signaliziraju paniku ili bijeg ka sigurnosti. Ovog puta, panika je monetarna.
Bitkoin prati zlato
Ako zlato postaje mjerilo za rizik, Bitkoin često ne zaostaje. Najveća kriptovaluta već je početkom oktobra dostigla 126.000 dolara. Za razliku od zlata, Bitkoin nije samo sredstvo čuvanja vrijednosti — njegova mreža nudi monetarnu arhitekturu nezavisnu od krhkog sistema.
Ponuda Bitkoina na berzama pada
Podaci Glassnodea pokazuju da su zalihe Bitkoina na berzama najniže od 2019. godine. Samo u oktobru povučeno je više od 45.000 BTC-a, vrijednih 4,8 milijardi dolara.
Ovaj trend ukazuje na dugoročno povjerenje investitora, a ne na kratkoročne špekulacije. Ulagači tiho akumuliraju imovinu, pripremajući se za budućnost.
Mreža jača i postaje sigurnija
Rudarska snaga Bitkoina dostigla je rekordni hashrate od 1.030 eksahaša u sekundi, prema podacima JPMorgana. To pokazuje visoko povjerenje rudara i stabilnost mreže. Bitkoin mreža nikada nije bila sigurnija niti otpornija na napade.
Fiat valute gube povjerenje
Investitori sve više gube vjeru u fiat valute. Sigurna utočišta poput zlata, srebra i Bitkoina postaju sve traženija. Kako ističe The Kobeissi Letter, rast cijena zlata i srebra signalizira narušeno povjerenje u valute.
Institucionalni talas prema Bitkoinu
Institucije sve više ulažu u Bitkoin, piše Poslovni dnevnik. Američki spot Bitcoin ETP-ovi sada drže oko 250 milijardi dolara imovine, dok se veliki hedž fondovi i penzioni fondovi uključuju u tržište. Bitkoin više nije „imovina pobunjenika“, već priznata makro imovinska klasa.
Hiperbitkoinizacija: novi ciklus ili trenutna moda?
Skeptici upozoravaju da je hiperbitkoinizacija već mnogo puta predviđana. Ali Tapierovo pitanje otvara mogućnost: šta ako institucije tiho napuštaju postojeći sistem?
Rekordan hashrate, smanjena ponuda na berzama, rast institucionalnih tokova i pad povjerenja u fiat valute skiciraju migraciju povjerenja s papirnih obećanja na digitalnu imovinu. Ako se ti trendovi spoje, hiperbitkoinizacija neće doći s vatrometom – odvijaće se polako, a zatim naglo, prenosi Financa.ba.
Svaki znak ukazuje na istu činjenicu – globalni monetarni sistem je slab, a povjerenje se prebacuje na digitalnu imovinu.
Hiperbitkoinizacija bi mogla biti sljedeći veliki korak u finansijskom svijetu.
