Cijene nafte pale su u ponedjeljak zbog zabrinutosti oko mogućeg viška ponude i pojačane neizvjesnosti u pogledu globalne potražnje, dok su pomirljive izjave američkih zvaničnika o trgovinskim odnosima s Kinom dodatno doprinijele padu cijena.
Terminski ugovori za Brent sirovu naftu trgovali su se po cijeni od 60,69 američkih dolara (56,50 eura) po barelu, što predstavlja pad od 0,8 odsto u odnosu na prethodno zatvaranje (61,21 dolar). Američki referentni WTI bio je niži za 0,9 odsto, i trgovao se po 56,67 dolara (52,74 eura) po barelu, u poređenju s 57,20 dolara dan ranije.
Cijene su nastavile trend prošlonedjeljnog pada, jer investitori procjenjuju izglede za potražnju u svjetlu signala o usporavanju globalne potrošnje i rastućem višku ponude.
Prema najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potražnja za naftom u 2025. godini porašće za 710.000 barela dnevno, na ukupno 103,84 miliona barela dnevno, što je nešto ispod prethodne mjesečne projekcije. IEA kao glavne razloge slabijeg rasta navodi usporavanje svjetske ekonomije i ubrzanu elektrifikaciju.
S druge strane, IEA upozorava da se globalni višak ponude širi, jer rast proizvodnje – naročito iz zemalja OPEC+ i SAD-a – u kombinaciji sa slabijom potražnjom nastavlja da vrši pritisak na cijene.
„Izgledi za potražnju dodatno su komplikovani povremenim zaoštravanjem i popuštanjem trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine“, izjavio je Danijel Hains, viši strateg za robna tržišta u Australia and New Zealand Banking Group.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Kina plaća „ogromne iznose carina“ SAD-u i da bi mogao razmotriti njihovo snižavanje ako Peking ponudi nove ustupke, dok se priprema za put u Aziju.
„Imamo vrlo dobar odnos s predsjednikom Sijem (Jinpingom). Oni nam plaćaju mnogo novca, ogromne iznose kroz carine. Vjerovatno bi željeli da to bude manje, i radićemo na tome, ali moraju nam nešto dati zauzvrat“, rekao je Tramp novinarima po povratku u Vašington.
Dodao je da Kina trenutno podliježe „rekordnim carinama“, uključujući stopu od 20 odsto na uvoz povezan s fentanilom, te ukupnu carinsku stopu od oko 157 odsto na određenu kinesku robu, ali je ostavio prostor za pregovore „u zavisnosti od napretka razgovora“.
„Želim da pomognem Kini – ne da joj naštetim – ali to ne može biti jednosmjerna ulica“, poručio je Tramp.
Tramp je takođe izjavio da ga je indijski premijer Narendra Modi uvjerio da će Indija obustaviti kupovinu ruske nafte, upozorivši da će u suprotnom biti izložena „masovnim carinama“. Indija je od 2022. godine značajno povećala uvoz ruske sirove nafte po sniženim cijenama, čime je postala jedan od najvažnijih kupaca Moskve, uprkos zapadnim sankcijama.
U međuvremenu, ministri energetike Evropske unije sastaju se danas u Luksemburgu kako bi pokušali da postignu zajednički stav o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa, što bi moglo preoblikovati energetsku strukturu Evrope.
