Ministri zaštite životne sredine i održivog razvoja zemalja Zapadnog Balkana danas su podržali Dubrovačku deklaraciju na Drugom ministarskom sastanku o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB), saopštilo je Vijeće za regionalnu saradnju (RCC).
Skup je, kako se navodi u saopštenju, organizovalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) u saradnji sa Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), u okviru Regionalnog partnerstva za klimu, uz podršku Evropske komisije i Vlade Hrvatske, pod predsjedavanjem Ujedinjenog Kraljevstva Berlinskim procesom 2025.
“Deklaracija potvrđuje opredijeljenost regije da prati Evropski zeleni plan. Ona predstavlja ključnu prekretnicu u izgradnji čistijeg, održivijeg i klimatski otpornijeg Zapadnog Balkana šest”, naglasili su.
Kako su pojasnili, usvajanjem Dubrovačke deklaracije, ministri Zapadnog Balkan podržali su četiri glavna regionalna dokumenta: Revidirani Akcioni plan za Zelenu agendu za period 2025.-2030, koji smanjuje broj akcija sa 58 na 41 i osigurava usklađenost regije sa Evropskim zelenim planom; Mapa puta Zapadnog Balkana šest za prilagođavanja klimatskim promjenama, koja utvrđuje dugoročnu viziju otpornosti i pruža ključne korake ka razvoju Regionalne strategije prilagođavanja do 2026. godine; Regionalni akcioni plan za sprečavanje zagađenja plastikom, uključujući morski otpad, koji ima za cilj zaštitu morskog i riječnog okruženja i ekosistema Zapadnog Balkana šest i Okvir Strateškog plana Zapadni Balkan šest za bioraznolikost, kojim se postavljaju temelji za obnovu prirode i usklađivanje s Globalnim okvirom za bioraznolikost.
“U ovim dokumentima su utvrđeni mjerljivi ciljevi za regiju, a neki od njih su: Do 2028. godine, Zapadni Balkan šest bi trebao smanjiti dostupnost najviše zagađujućih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za 80 odsto. Do 2030. godine, plastična ambalaža trebala bi sadržavati najmanje 30 odsto recikliranog sadržaja, a 40 odsto komunalnog otpada se treba reciklirati. Regija bi trebala zaštititi i 30 odsto kopnenih i morskih područja, od čega najmanje 10 odsto staviti pod strogi režim zaštite”, istakli su.
Prema riječima generalnog sekretara RCC-a Amera Kapetanovića, Dubrovačka deklaracija nije samo još jedan politički dokument.
“To je obaveza za ostvarenje rezultata. Ovom Deklaracijom naša regija prelazi sa riječi na djela. Zelena agenda je naše kolektivno obećanje da ovu regiju učinimo zelenijom i otpornijom, regijom koja raste, ali istovremeno štiti svoje ljude, prirodu i radna mjesta”, zaključio je Kapetanović.
Prosječne temperature na Zapadnom Balkanu, kako dalje piše u saopštenju, već su porasle za više od dva stepena Celzijusa, što je skoro dvostruko više od globalnog prosjeka.
“Regiju pogađa više suša, poplava i šumskih požara. U 2024. godini, 11 od 13 najvećih šumskih požara u Evropi dogodilo se na Zapadnom Balkanu. Da bi se prilagodila, regiji će trebati ulaganja od oko 37 milijardi dolara tokom sljedeće decenije. Međutim, potencijalne godišnje koristi do sredine ovog vijeka mogle bi doseći 74 milijarde dolara kroz štednju, otpornost i održivi rast”, navode.
Zamjenik generalnog direktora u Glavnoj Generalnoj direkciji za klimatske akcije Evropske komisije (DG CLIMA) Jan Dusik, istakao je važnu ulogu Zapadnog Balkana u zelenoj tranziciji Evrope, napominjući da je region postavio ambiciozne, ali dostižne ciljeve i da mora nastaviti usklađivanje s Evropskom unijom kao dio svog pristupnog puta.
Dusik je, kako su dodali, pozdravio rad na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, priznajući postignuti napredak i pretvaranje političkih obaveza u konkretne akcije.
Kako dalje piše u saopštenju, zahvalio je Vijeću za regionalnu saradnju i njegovim partnerima na njihovoj posvećenosti, ohrabrujući sve uključene da proslave dosadašnja postignuća, dok udvostručuju napore za posao koji predstoji.
“Održiv i stabilan Zapadni Balkan jača otpornost na klimatske promjene, energetsku sigurnost i konkurentnost EU. Njemačka će i dalje biti vaš pouzdan partner. Njemačko ministarstvo za razvoj priprema kredite za dodatnih 250 miliona eura, koji će biti odobreni prije kraja ove godine”, rekao je parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke u svom uvodnom izlaganju Johan Sathof.
Otvarajući skup, ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Hrvatskoj Javed Patel, naglasio je da regionalna saradnja i zajednička odgovornost čine suštinu GAWB-a, dodajući kako Dubrovačka deklaracija pokazuje da Zapadni Balkan zajednički ide naprijed, sa Evropom i ciljem.
“U uvodnom izlaganju, Marija Vučković je naglasila da se Berlinski proces pokazao kao uspješan model za unapređenje regionalne saradnje. Izrazila je optimizam da Zelena agenda za Zapadni Balkan, koja je prepoznata kao prioritet u ovom okviru, nudi odličnu priliku svim partnerima da zajedno rade na ostvarenju zajedničkih ciljeva”, istaknuto je.
Na sastanku je, kako su kazali, predstavljena i struktura Opservacijske platforma za GAWB.
“Ovaj novi digitalni alat, koji razvija Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), pratiće napredak i jačati transparentnost u sprovođenju Zelene agende u cijeloj regiji. Dubrovačka deklaracija se nadovezuje na Hamburšku deklaraciju (2024.). Ona odražava odlučnost regije da radi na postizanju klimatske neutralnosti, zaštiti bioraznolikosti, smanjenju zagađenja i ubrzanju usklađivanja s Evropskim zelenim planom u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan i Agende Berlinskog procesa”, naglasili su.
Svi dokumenti koji su, kako dodaju, odobreni na današnjem sastanku biće uskoro dostupni su na rcc.int.
“Zelena agenda za Zapadni Balkan (GAWB) pokrenuta je na samitu Berlinskog procesa u Sofiji 2020. godine. Ona usklađuje regiju sa Zelenim planom Evropske unije i utvrđuje zajednički put ka klimatskoj neutralnosti, održivom rastu i zaštiti životne sredine”, zaključili su.
