Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru i Kosovo, započele su završnu fazu priprema za uvođenje zajedničke infrastrukture instant plaćanja po uzoru na evropski sistem TIPS. Novi platni sistem, koji bi trebalo da bude pušten u rad 20. jula 2026. godine, omogućiće obračun i poravnanje transakcija u realnom vremenu, u roku od svega deset sekundi, a predstavlja ključan korak ka modernizaciji platnih servisa i većoj finansijskoj integraciji regiona.
Viceguvernerka Centralne banke Crne Gore Zorica Kalezić podsjetila je da je ostatak svijeta već duboko zakoračio u eru instant plaćanja:
„Danas živimo u svijetu u kojem 106 zemalja već ima instant plaćanja. Nažalost, u regionu, osim Srbije, nijedna od zemalja nema tu mogućnost.“
Kako je istakla, osnovni zadatak regulatora je da obezbijede savremenu infrastrukturu koja je u korak sa panevropskim standardima. „Kao regulator, vjerujem da zaista moramo početi od osnova, a osnove znače da moramo korisnicima obezbijediti najsavremeniju panevropsku infrastrukturu. U tom pogledu, TipsClone se pojavio kao sjajna ideja i inicijativa regiona.“
Kalezić je posebno ukazala na činjenicu da su troškovi prekograničnih transakcija među zemljama regiona među najvišima na evropskom kontinentu.
„Kada je riječ o prekograničnim naknadama, morali smo biti vrlo transparentni. One su bile najviše na evropskom kontinentu. Na primjer, za slanje 20.000 eura iz Crne Gore kompaniji u Sjevernoj Makedoniji, trošak je iznosio 1,4% vrijednosti tih sredstava. Za slanje 5.000 eura, trošak je bio 1,1%. Vjerujem da su, iako slično male kao Crna Gora, u slučaju Kosova stvari bile donekle povoljnije. Prema podacima Svjetske banke, ti troškovi su iznosili oko 0,18%, odnosno 0,38% vrijednosti, ali i dalje govorimo o veoma visokim naknadama.“
Prema njenim riječima, upravo je potreba za efikasnim i jeftinijim prekograničnim plaćanjima bila ključna motivacija da zemlje regiona krenu u razvoj zajedničkog sistema.
Put ka TIPS klonu
Zemlje regiona inspiraciju su pronašle u nordijskom modelu P27, azijskim platnim povezivanjima i RT1 sistemu. U jednom trenutku, postavljeno je pitanje zašto ne bi tražile od Evropske centralne banke da im omogući „klon“ TIPS sistema.
„Naravno, u početku smo bili odbijeni. Međutim, nakon mjeseci i mjeseci pregovora – slobodno me ispravite – na kraju su shvatili da bismo mogli biti veoma dobar pilot za potencijalno buduće širenje TIPS sistema na još veća tržišta“, navela je Kalezić.
U junu 2024. godine Evropska centralna banka odobrila je implementaciju TIPS klona u regionu, a Banca d’Italia, kao jedan od operatora TIPS-a, preuzela je zadatak razvoja infrastrukture. „Oni su institucija koja će biti zadužena za poravnanje transakcija i precizno kloniranje TIPS-a, dok su se zemlje jedna po jedna priključivale. Danas u regionu imamo pet zemalja: Albaniju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.“
Kalezić je ukazala da bi nova infrastruktura mogla imati značajan uticaj na crnogorsku ekonomiju.
„U kontekstu Crne Gore, TIPS klon i SEPA zajedno mogu imati efekat od 160 miliona eura na BDP, što predstavlja 2,3% BDP-a iz 2024. godine. Da pojednostavimo — samo SEPA i TIPS klon u slučaju Crne Gore mogu suziti jaz u prihodima između Crne Gore i prosjeka EU zemalja za 10 procentnih poena tokom jedne decenije.“
Iskustvo Kosova
Direktor Odeljenja za platni sistem Centralne banke Kosova Lumni Rustoli istakao je da i Kosovo prolazi kroz sličnu tranziciju.
„Mislim da se mi, kao centralna banka, ove godine suočavamo sa mnogim izazovima, a nova tehnologija mijenja način na koji živimo, kako dobijamo usluge i kako ćemo u budućnosti vršiti plaćanja“, rekao je Rustoli.
On je naglasio da tržište još uvijek dominira gotovina: „Gotovina je i dalje glavni akter. Gotovina dominira tržištem, a većina digitalnih transakcija zasniva se na karticama. Ipak, broj kartica raste iz godine u godinu. Vidimo da se korišćenje akartica povećava, ali one se suočavaju sa različitim izazovima na tržištu — poput nedostatka lokalnog switching centra, kašnjenja u procesima poravnanja ili nedostatka interoperabilnosti sa drugim digitalnim servisima. To su elementi koji su nas podstakli da razmišljamo o instant plaćanjima.“
Rustoli je podsjetio da je Kosovo već davno prešlo na IBAN standard. „U našem slučaju smo implementirali BIBAN kao identifikacioni broj za bankarske klijente, a zatim smo samo dodali oznaku države i sve je bilo završeno. Sada imamo IBAN kao standard – mislim da je to uvedeno prije skoro 15 godina – i sve banke koriste IBAN kao standard.“
Tehnički izazovi i IBAN kao ključna prepreka
Za razliku od Kosova, Crna Gora se i dalje oslanja na dualni sistem IBAN/BIBAN, što otežava tranziciju. Kalezić je precizirala rokove i izazove pred bankama:
„Vjerujem, međutim, da banke sada mogu jasno da vide da sam kao rok postavila novembar 2028. godine, kada ćemo definitivno imati potpuno operativan IBAN u produkciji, jer smo svjesni svih prilagođavanja koja moraju biti sprovedena u procesima i infrastrukturi banaka kako bi se prešlo na jedinstveni račun.“
Ona je najavila i da bi transakcioni limiti mogli iznositi oko 15.000 eura, uz pojačane AML kontrole i provjere prevara u realnom vremenu, što je za banke tehnički i operativno zahtjevan proces.
Pored tehničkih pitanja, Kalezić je istakla važnost razvoja dodatnih digitalnih servisa (tzv. overlay servisa) koji će građanima omogućiti jednostavnije i češće korišćenje digitalnih kanala.
„Kada je riječ o tzv. ‘overlay’ servisima, danas smo govorili o digitalizaciji i načinu razmišljanja. Mislim da moramo biti realni. Vjerujem da će kroz overlay servise koje će centralne banke pružati biti stvoren dodatni sloj digitalnih kanala i jednostavnije korisničko iskustvo. Kada je riječ o Crnoj Gori, još uvijek razmatramo koje ćemo overlay servise nuditi, ali je jasno da su verifikacija primaoca, QR kod, NFC i ‘request to pay’ neophodni.“
Ona je navela i ciljnu ambiciju: „Cilj nam je da do 2030. godine broj elektronski izvršenih transakcija bude jednak broju transakcija u gotovini. Možda zvučimo skromno — voljela bih da budemo još ambiciozniji — ali moramo ostati u okvirima realnosti i empirijskih podataka.“
Interoperabilnost i zajednička infrastruktura kao ključ
Rustoli je zaključio da je regionalna saradnja ključ za uspjeh projekta. „Imajući u vidu blisku saradnju i kretanja naših građana, naročito tokom ljeta, neophodno je da imamo servise koji su znatno interoperabilniji među našim zemljama. Ako zajednički radimo na uspostavljanju jedinstvene centralne infrastrukture za ovu vrstu servisa, pomoći ćemo i našim zajednicama i našim biznisima.“
Dodao je i da je uloga centralnih banaka presudna u postavljanju pravnog okvira, izradi pravilnika i zaštiti sistema od bezbjednosnih prijetnji. „Sa regionalnom saradnjom i podrškom EU, mi kao centralne banke možemo obezbijediti transformaciju platnih servisa u našim zemljama ka instant i interoperabilnim servisima. To će donijeti značajne koristi i za klijente i za poslovnu zajednicu.“
