Cijene ugostiteljskih usluga u avgustu ove godine povećane su u prosjeku za 8,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je samo nastavak trenda koji restorane pretvara u svojevrsni luksuz za značajan dio građana. Ako se zna da porodica za kompletan ručak i piće u restoranu, na primjer u Beogradu, mora da izdvoji oko 6.000 do 6.500 dinara, podatak da građani sa prosječnim primanjima sve rjeđe ručaju u restoranima ne iznenađuje. Istina, imućniji gosti i strani turisti su i dalje prisutni, ali upućeni tvrde da, ukoliko se trend rasta cijena nastavi, ni njihova posjeta neće garantovati pristojnu zaradu.
Tako su se mnogi restorani našli u začaranom krugu – kako im zbog poskupljenja pada posjećenost, oni podižu cijene da bi nadoknadili gubitak u prometu. U krajnjoj instanci, takav krug mogao bi ugroziti opstanak pojedinih lokala.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, alkoholna pića u ugostiteljstvu poskupjela su za 10,9 odsto, gotova jela za 12,4, variva i salate za po 10,9, dok je pečenje skuplje za 8,9 odsto u odnosu na avgust prošle godine. Kao razlog za stalna poskupljenja hrane i pića ugostitelji navode visoke nabavne cijene, dok stručnjaci tvrde da postoje i drugi faktori koji povećavaju troškove u restoranima. Istovremeno, statistika bilježi pad prometa u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani – promet u stalnim cijenama iznosio je 96,8 odsto prošlogodišnjeg.
Poslovno udruženje hotelsko-ugostiteljske privrede „Hores“ ranije je predlagalo da se smanji PDV na hranu koja se priprema i služi u restoranima i hotelima, uz obrazloženje da bi to snizilo cijene, povećalo broj gostiju i otvorilo nova radna mjesta. Ukoliko bi takva inicijativa bila prihvaćena, Srbija bi se pridružila grupi od oko 20 evropskih zemalja koje imaju sniženu poresku stopu na ugostiteljske usluge. Međutim, stručnjaci sumnjaju da će država posegnuti za tom mjerom u trenutku kada je prognoza rasta BDP-a za ovu godinu smanjena na 2,75 odsto, umjesto ranijih više od tri odsto.
Ekonomista Saša Đogović za NIN kaže da je rast cijena u ugostiteljstvu posljedica visokih nabavnih cijena hrane i pića.
„U našim kafićima kafa i kakao su skupi zbog manje ponude i više nabavne cijene sirovina potrebnih za pripremu tih napitaka. Svedoci smo i da su porasle cijene voća, što je podiglo cijene voćnih sokova, ali i alkoholnih pića poput rakija. Rasla je i cijena mesa, što se odrazilo na cijene hrane u restoranima“, objašnjava on.
Prema njegovim riječima, smanjenjem PDV-a na hranu postigao bi se efekat, ali Đogović ne vjeruje da će do toga doći.
„Poznato je da se kroz PDV puni državni budžet, a projekcije pokazuju da će rast BDP-a biti manji od planiranog. Zato ne očekujem da će se nadležni odreći sredstava potrebnih za punjenje kase. Takva mjera bila bi realna u periodima kada smo bilježili suficit u budžetu. Takođe, ako žele da utiču na cijene u ugostiteljstvu, mogli bi da ukinu akcizu na struju – to bi snizilo cijene ne samo u ugostiteljstvu, već i u drugim djelatnostima“, kaže Đogović.
Inflacija i strah od zatvaranja
Predsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović za NIN kaže da nabavne cijene, kao i troškovi transporta, u velikoj mjeri utiču na cijene hrane i pića u ugostiteljstvu, ali da postoje i drugi razlozi.
„Visoke cijene u restoranima izazvale su manju posjećenost i pad prometa. Neki ugostitelji ne žele da se pomire s tim i, podižući cijene, pokušavaju da ostvare veću zaradu – na taj način ceh plaćaju stalni gosti. Takođe, cijene rastu i zbog stranih turista koji su platežno sposobniji od domaćeg stanovništva. Ekonomski razlozi svakako postoje, ali prisutna je i želja pojedinih ugostitelja da, bez obzira na okolnosti, zarade što više“, objašnjava Papović.
Ekonomista Milan R. Kovačević za NIN kaže da je poskupljenje hrane u ugostiteljstvu dio inflacije.
„Može se sa pravom reći da je rast inflacije posebno izražen u sektoru ugostiteljstva. Promet vlasnika restorana je sve manji, a oni žele da manjak gostiju nadomjeste višim cijenama. Takav model ne može svima garantovati opstanak i vjerovatno će neki restorani biti primorani da zatvore vrata, jer gosti izbjegavaju preskupa mjesta“, objašnjava Kovačević.
On dodaje da bi država mogla smanjiti PDV na hranu kako bi snizila cijene usluga u ugostiteljstvu, ali smatra da do toga neće doći jer joj trenutna situacija odgovara.
„Država ima korist od visoke inflacije jer rast cijena obezbjeđuje veće prihode za budžet, pa se ne može očekivati donošenje mjere koja bi taj priliv umanjila“, zaključuje Kovačević.
