Narodna banka Srbije (NBS) donijela je Odluku o olakšicama u otplati kredita koje su banke dužne da ponude dužnicima u problemu, prije nego što pokrenu postupak prinudne naplate duga.
Među predviđenim olakšicama su niža kamatna stopa, moratorijum u otplati, produžetak roka otplate, pa čak i – djelimičan oprost duga.
Te olakšice će se primjenjivati i na dug po kreditnim karticama i dozvoljenim minusima.
Primjena „razumnih mjera“
Novom Odlukom o olakšicama u otplati kredita, čija primjena počinje 15. oktobra, NBS je propisala kriterijume za primjenu „razumnih mjera“ koje korisnicima kredita, dozvoljenih minusa i kreditnih kartica treba da olakšaju otplatu duga.
Ove olakšice banka je „dužna da primijeni prije pokretanja izvršnog postupka ako u toku trajanja ugovornog odnosa nastupe okolnosti koje korisnika dovode u teško imovinsko stanje, odnosno ako nastupe druge bitne okolnosti na koje korisnik ne može da utiče, pri čemu se posebno uzimaju u obzir lične okolnosti korisnika“, predviđeno je novim propisom.
„Pod olakšicama se podrazumijevaju potpuno ili djelimično refinansiranje duga iz ugovora, odnosno izmjene ugovorenih uslova, uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće: produženje roka otplate, promjenu vrste ugovora, odloženo plaćanje cjelokupnog iznosa kredita, kamate, glavnice, dozvoljenog ili nedozvoljenog prekoračenja, duga po kreditnoj kartici ili određenih rata kredita, za određeni period.
Olakšice predviđaju i smanjenje kamatne stope, odobrenje da korisnik ne vrši otplatu kredita u određenom periodu, u kom davalac kredita nema pravo da obračunava redovnu, niti zateznu kamatu na dospjele obaveze, ali ima pravo da obračunava ugovorenu redovnu kamatu na preostali iznos glavnice.
Predviđena je takođe i djelimična otplata duga, promjena valute u kojoj je izražena obaveza, ako novčana obaveza nije izražena u dinarima, djelimičan oprost i proglašenje zastoja u otplati za određeni period, u kome davalac kredita ne obračunava redovnu niti zateznu kamatu na dospjelo, a neizmireno potraživanje, kao ni redovnu kamatu na preostali iznos glavnice, odnosno duga.
Otplata „minusa“ na rate
Ako se primijeni neka vrsta moratorijuma – zastoja u otplati ili odlaganja plaćanja rata, ukupan rok otplate kredita produžava se za onoliko mjeseci koliko je trajalo mirovanje otplate.
U slučaju duga po kreditnoj kartici, odnosno po osnovu dozvoljenog i nedozvoljenog prekoračenja, banka može umjesto olakšica korisniku da ponudi otplatu duga u 12 mjesečnih rata uz primjenu kamatne stope koja odgovara polovini ugovorene kamatne stope.
„Okolnostima koje korisnika mogu dovesti u teško imovinsko stanje smatraju se naročito: gubitak posla, značajno smanjenje prihoda, teška bolest i teška povreda koja dovodi do umanjenja radne sposobnosti“, navela je u Odluci NBS.
Drugim bitnim okolnostima na koje korisnik ne može da utiče smatraju se naročito teške porodične prilike, kao što je teška bolest ili smrt supružnika ili djece, kao i razvod ako su supružnici bili sadužnici po kreditu ili je jedan od supružnika jemac.
Odlukom je predviđeno da je banka dužna da korisniku kredita, kreditnih kartica ili dozvoljenih minusa ponudi neku od pomenutih „ili neku drugu olakšicu“, ako procijeni da su nastale okolnosti dovele do značajnih teškoća u otplati kredita, ili je na osnovu iskustva banke razumno očekivati da će do toga dovesti, odnosno da će redovna otplata kredita biti dovedena u pitanje.
Razmatranje „ličnih okolnosti“
Tokom procjene nastalih okolnosti i procjene ispunjenosti uslova za odlaganje otplate duga, kao i prilikom određivanja vrste olakšice koju će ponuditi korisniku – banka „posebno uzima u obzir lične okolnosti korisnika“, propisano je Odlukom.
„Prilikom određivanja olakšice koju će ponuditi korisniku, davalac kredita nije dužan da sprovodi procjenu kreditne sposobnosti u smislu zakona kojim se uređuje zaštita korisnika finansijskih usluga, ako se primjenom te olakšice ukupan iznos koji korisnik treba da plati po kreditu ne povećava znatno“, navela je NBS.
„Davalac kredita nije dužan da primjenjuje olakšice iz ove odluke u vezi s pojedinačnom kreditnom uslugom, odnosno partijom kredita kod kojih je te mjere već primijenio, nakon čega je taj korisnik zapao u docnju dužu od 15 dana“, stoji u Odluci.
Takođe, banka nije dužna da primjenjuje olakšice iz ove odluke u vezi s pojedinačnom kreditnom uslugom u vezi s kojom su olakšice već primijenjene, ali su istekle – „ako procijeni da primjena novih olakšica ne bi dovela do redovne otplate kredita bez poteškoća“.
Banka odlučuje o zahtjevu korisnika u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva i o tome ga obavještava pisanim putem.
Ako korisnik u zahtjevu, docnijoj komunikaciji ili prigovoru komisiji insistira na primjeni određene olakšice, banka može da zahtijeva od korisnika dodatno sredstvo obezbjeđenja kako bi tu olakšicu primijenila.
Ako je riječ o stambenom kreditu obezbijeđenom hipotekom, banka je dužna da korisniku ponudi da najmanje dva mjeseca ne otplaćuje kredit, i da mu za to vrijeme ne obračunava ni redovnu niti zateznu kamatu na dospjele obaveze, već samo ugovorenu redovnu kamatu na preostali iznos glavnice.
Banka može da odbije zahtjev „ako svi raspoloživi podaci i informacije van svake razumne sumnje ukazuju da korisnik neće biti u mogućnosti da obezbijedi redovnu otplatu kredita ni pored primjene olakšica“.
Izvor: Beta
