Italija je zvanično dala zeleno svjetlo za jedan od najambicioznijih infrastrukturnih poduhvata u svojoj istoriji – izgradnju mosta koji će prvi put direktno povezati Siciliju s ostatkom zemlje. Pripremni radovi, uključujući geološka i arheološka istraživanja, kao i eksproprijacije zemljišta, trebalo bi da počnu krajem ove godine, dok se početak same gradnje očekuje 2026.
Most preko Mesinskog moreuza, vrijedan 13,5 milijardi eura, planiran je da bude završen do 2032. ili 2033. godine. Italijanska vlada ga opisuje kao stratešku investiciju koja će “preoblikovati jug zemlje”. Projektovani most imaće ukupnu dužinu od 3,7 kilometara, s glavnim rasponom od 3,3 kilometra, što ga čini potencijalno najdužim visećim mostom na svijetu. Predviđeno je šest traka za drumski saobraćaj i dvije željezničke pruge, čime će se znatno poboljšati povezanost Sicilije i Kalabrije.
Izgradnju će voditi međunarodni konzorcijum Eurolink, u kojem učestvuju italijanska kompanija Webuild, španska Sacyr i japanski gigant IHI.
Ekonomski motor za jug
Vlada Italije projekat vidi kao snažan podsticaj ekonomskom razvoju nerazvijenog juga. Očekuje se da će most direktno i indirektno otvoriti na desetine hiljada radnih mjesta, ojačati transportne i logističke kapacitete i povećati atraktivnost regiona za turiste i investitore.
„Ovo nije samo most, to je simbol povezivanja i modernizacije“, izjavio je ministar infrastrukture Mateo Salvini, naglašavajući da će projekat pomoći u smanjenju ekonomskog jaza između sjevera i juga Italije. On je dodao da bi ovo mogao postati „najveći infrastrukturni projekat na Zapadu“.
Geopolitički značaj
Most je klasifikovan kao infrastruktura „dvojnog korišćenja“, što znači da će imati i stratešku ulogu za odbranu i bezbjednost. Ta oznaka omogućava Italiji da dio troškova pokrije iz budžeta za odbranu, u skladu s obavezama prema NATO-u. Analitičari smatraju da projekat ima i geopolitičku dimenziju, jer će jača povezanost Sicilije povećati njen značaj u Sredozemlju, naročito u kontekstu globalnih napetosti i većeg prisustva NATO-a u regionu.
Most preko Mesinskog moreuza već se poredi s nekim od najpoznatijih svjetskih infrastrukturnih poduhvata, poput japanskog Akashi Kaikyo mosta ili dansko-švedskog Øresund mosta.
Između sna i rizika
Ovaj most obećava ekonomski procvat, otvaranje radnih mjesta i modernizaciju transportnih mreža, ali uspjeh projekta zavisiće od sposobnosti vlade i izvođača da upravljaju finansijskim, ekološkim i sigurnosnim izazovima. Ako plan uspije, Italija će dobiti ne samo novi infrastrukturni simbol, već i moćan ekonomski motor za svoj jug – regiju koja decenijama traži novu šansu za razvoj. U suprotnom, rizikuje da postane još jedan primjer grandiozne ideje koja je potonula pod teretom troškova i kontroverzi.
