Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla zbog likvidnosti, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje.
Koliko novca osoba treba da ima na svom tekućem računu?
Na ovo pitanje nije lako dati odgovor, ali novo istraživanje Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, razvrstane po starosnim grupama.
Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani raspolažu većim iznosima:
-
Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.
-
Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.
-
Oni starosti od 35 do 44 godine u prosjeku imaju 2.600 eura.
-
Starosna grupa od 45 do 54 godine raspolaže sa oko 3.300 eura.
-
Osobe starosti od 55 do 64 godine imaju u prosjeku 3.100 eura.
-
Najviši prosjek bilježe oni stariji od 75 godina – čak 4.200 eura.
Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno finansijsko stanje pojedinaca.
Ukratko, koncept „normalnog“ u ovom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finansijskih ciljeva.
Postoje i značajne regionalne razlike: u urbanim sredinama prosječni iznosi su veći nego u ruralnim, a pojedine njemačke savezne pokrajine bilježe velike razlike u štednji.
Ipak, držanje većih količina novca na tekućem računu možda nije najpametnije rješenje. Iako osjećaj sigurnosti jeste važan, novac koji stoji na računu ne donosi nikakav prihod, a inflacija s vremenom umanjuje njegovu vrijednost. Zato je održavanje određenog iznosa na tekućem računu opravdano zbog likvidnosti, ali dugoročna finansijska sigurnost i rast štednje zavise od pametnog upravljanja viškom sredstava. Prilagodite svoju štednu strategiju sopstvenim potrebama i ne dozvolite da vam novac „spava“ na računu.
