HNB: Cijene hrane najviše doprinose inflaciji, koja je za Hrvatsku druga najviša u eurozoni

Zadržavanje avgustovske inflacije na nivou iz prethodnog mjeseca rezultat je toga što je ubrzavanje rasta cijena usluga, a u manjoj mjeri i cijena energije i industrijskih proizvoda, u potpunosti nadomjestilo usporavanje rasta cijena hrane, navodi se u komentaru Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvata potrošnju stranih gostiju i institucionalnih domaćinstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), u avgustu je na godišnjem nivou iznosila 4,1 odsto, isto kao i u julu.

Analitičari centralne banke ističu da je zadržavanje inflacije na nivou iz prethodnog mjeseca posljedica ubrzavanja rasta cijena usluga – na 6,4 odsto u avgustu sa 5,7 odsto u julu – a u manjoj mjeri i cijena energije (na 2,5 sa 2,4 odsto), te industrijskih proizvoda, čiji je rast iznosio 0,5 odsto u odnosu na 0,4 odsto u julu. To je u potpunosti nadomjestilo usporavanje rasta cijena hrane, na 6,2 sa 6,6 odsto u sedmom mjesecu ove godine.

I pored usporavanja rasta cijena hrane u avgustu, cijene hrane i dalje najviše doprinose ukupnoj inflaciji mjerenoj nacionalnim indeksom. Tako je ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,1 odsto hrana doprinijela sa dva procentna poena, a usluge sa 1,7 procentnih poena.

Iz HNB-a napominju da se razlika između harmonizovanog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u avgustu blago povećala u odnosu na prethodni mjesec, na 0,5 procentnih poena, što je ipak znatno manje nego prije godinu dana kada je iznosila 1,2 procentna poena.

Ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj procjeni u avgustu 2025. blago je ubrzala, na 4,6 odsto sa 4,5 odsto u julu, uglavnom kao rezultat ubrzanja rasta cijena usluga, na 7,1 sa 6,6 odsto u julu. U znatno manjoj mjeri, prema HNB-u, ubrzao je rast cijena energije i industrijskih proizvoda, dok se istovremeno rast cijena hrane usporio.

Došlo je do blagog ubrzanja rasta cijena energije, na 2,7 odsto u avgustu sa 2,6 odsto u julu, iako je, kako navode HNB-ovi analitičari, na mjesečnom nivou došlo do pojeftinjenja energenata, što odražava smanjenje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u avgustu, pod uticajem povećane ponude, posebno iz zemalja OPEC-a+, uz istovremeno rastuću zabrinutost u vezi sa globalnom tražnjom. „Zabrinutost zbog viška ponude dodatno je pojačala najava zemalja OPEC+ o povećanju proizvodnih kvota od septembra“, dodaju.

Rast cijena industrijskih proizvoda ubrzao je na 0,4 odsto, sa 0,3 odsto u julu.

S druge strane, inflacija cijena hrane je, nakon izraženog ubrzanja u prethodna tri mjeseca, u avgustu usporila na 6,6 odsto sa sedam odsto u julu. Usljed tog usporavanja njihov doprinos ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena smanjen je na 1,9 procentnih poena, dok je doprinos cijena usluga porastao na 2,3 procentna poena, navodi se u komentaru HNB-a.

Zbog ubrzavanja rasta cijena usluga i industrijskih proizvoda, osnovna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u avgustu je ubrzala na 4,1 odsto, sa 3,8 odsto u julu.

Ukupna inflacija (HIPC) na nivou evrozone u avgustu je blago ubrzala, na 2,1 odsto sa dva odsto u julu, pa je razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka evrozone u avgustu ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, ističu iz HNB-a. Inače, Hrvatska je, odmah nakon Estonije (6,2 odsto), imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, prenosi SEEbiz.

Slični Članci