Gotovina još uvijek nije nestala iz svakodnevnog života, ali njen značaj ubrzano opada.
U zemljama eurozone sve više građana koristi kartice, pametne telefone i aplikacije za plaćanje, dok papirni novac i kovanice imaju sve manju ulogu u svakodnevnim transakcijama.
Za Evropsku centralnu banku (ECB) ova digitalna transformacija otvara ključno pitanje: kako sačuvati ulogu javnog novca u svijetu koji se sve više okreće bezgotovinskom plaćanju? Odgovor je – digitalni euro, nova valuta centralne banke osmišljena da funkcioniše kao gotovina, ali u digitalnom obliku, piše Juronjuz.
“Glavni razlog za uvođenje digitalnog eura je očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu”, izjavio je u julu Pjero Čipolone, član Izvršnog odbora ECB-a.
“Da bismo to postigli, moramo fizičku gotovinu nadopuniti digitalnim oblikom.”
Dok je gotovina jednostavna, univerzalno prihvaćena i nezavisna od bankarskih računa i naknada, digitalna plaćanja uglavnom prolaze kroz privatne sisteme – uglavnom američkih karticnih kompanija ili tehnoloških giganata – što nosi rizike u pogledu naknada, praćenja podataka i isključivanja ljudi bez bankovnih usluga.
Rizik po monetarni suverenitet
Udio gotovine u plaćanjima u eurozoni pao je sa 68% u 2019. godini na 40% u 2024. po broju transakcija, i sa 40% na svega 24% po vrednosti. Ako ECB ne uvede digitalni euro, raste rizik da monetarni suverenitet Evrope ugrožavaju privatna, često neevropska rješenja.
Čipolone upozorava da nemogućnost korišćenja gotovine u onlajn plaćanjima ili digitalnim transakcijama smanjuje konkurenciju, otpornost i slobodu potrošača da sami biraju kako će plaćati.
Potrošači i mala preduzeća još uvek cijene gotovinu
Iako trend ide u pravcu digitalizacije, gotovina ostaje poželjna u mnogim malim i srednjim preduzećima. U Austriji više od 50% preduzeća i dalje preferira plaćanje u kešu, u Italiji oko 40%, a ukupno u evrozoni skoro trećina.
Ekonomisti upozoravaju da bez standardizovane javne platforme poput digitalnog eura postoji opasnost da evropsko tržište potpuno preuzmu privatni i strani sistemi plaćanja.
Kako će funkcionisati digitalni euro?
Korisnici će mu pristupati preko digitalnog novčanika koji će biti dostupan putem banaka ili javnih tijela. Plaćanja će biti trenutna, besplatna i dostupna i onlajn i oflajn. Sredstva će se moći uplaćivati sa bankovnog računa ili u kešu, a predviđena su i ograničenja iznosa kako bi se sprečio odliv kapitala iz banaka.
ECB naglašava da neće pratiti lične kupovine ili privatne podatke građana, čime bi se očuvala privatnost korisnika. Jedan digitalni euro uvek će vrijedeti kao jedan euro u gotovini.
Kada se može očekivati uvođenje?
ECB je trenutno u pripremnoj fazi koja traje do oktobra 2025. godine. Tek nakon zakonodavnih procesa može biti donijeta odluka o nastavku projekta. Čak i uz “zeleno svetlo”, razvoj će trajati još dve do tri godine, što znači da je realno očekivati digitalni evro između 2027. i 2029. godine.
Uticaj na globalne finansije
Iako se često spekuliše o uticaju digitalnih valuta na dominaciju američkog dolara, iz ECB-a ističu da digitalni euro nije geopolitički instrument već sredstvo za maloprodajna plaćanja unutar Evrope. Dolar i dalje dominira svjetskom trgovinom i finansijama zahvaljujući povjerenju i globalnim mrežama, ali digitalni euro bi mogao ojačati jedinstvenu valutu unutar same Evrope.
