Sabor Republike Hrvatske izglasao izmjene zakona: Širi paket besplatnih bankarskih usluga za građane, nova pravila za upravljanje rizicima i izbor rukovodilaca u državnim firmama
Hrvatski sabor je u utorak usvojio izmjene Zakona o uporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, koje omogućavaju građanima pravo na osnovne bankarske usluge bez dodatnih troškova, što uključuje niz svakodnevnih bankarskih radnji koje su do sada najčešće bile predmet naplate.
Konkretno, novi zakonski okvir predviđa da otvaranje, vođenje i zatvaranje računa više ne smije biti naplaćeno, a isto važi i za korišćenje internet i mobilnog bankarstva, kao i za uplate i isplate gotovine, bez obzira da li se one obavljaju na šalterima ili na bankomatima. Izdavanje debitnih kartica, njihovo korišćenje za plaćanje na prodajnim mjestima, kao i prijem novčanih transakcija – kako domaćih, tako i prekograničnih u eurima – takođe ulaze u ovaj paket usluga koje moraju biti oslobođene naknade.
Za penzionere i druge osjetljive društvene kategorije, zakon propisuje dodatne beneficije – oni će, u okviru ovog paketa, imati pravo da besplatno podižu gotovinu i na šalteru i na bankomatu u banci kod koje imaju otvoren račun za plaćanje, bez obzira na iznos ili učestalost transakcija.
Unapređenje sistema unutrašnjih kontrola kroz implementaciju preporuka OECD-a
U istom danu, po hitnom postupku, izmijenjen je i Zakon o sistemu unutrašnjih kontrola u javnom sektoru, s ciljem jačanja institucionalne efikasnosti i boljeg upravljanja rizicima u javnim preduzećima i drugim entitetima u vlasništvu države ili lokalne zajednice. Izmjene uključuju preporuke Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), naročito kada je riječ o uspostavljanju integrisanog i sistematskog pristupa rizicima.
Prema novim pravilima, sva preduzeća u većinskom vlasništvu države, županija, gradova i opština, a koja se klasifikuju kao velika, moraće da usvoje vlastite politike i strategije za identifikaciju i upravljanje rizicima. Takođe, moraće da imenuju odgovornu osobu za vođenje tog procesa unutar svoje organizacije.
Ministarstvo finansija zaduženo je da izrađuje smjernice za provođenje integrisanog upravljanja rizicima. Te smjernice će obuhvatiti i posebne oblasti, uključujući prevenciju i identifikaciju rizika od korupcije, finansijskih prevara, podmićivanja i drugih oblika zloupotreba. Cilj je sveobuhvatan nadzor nad internim slabostima koje mogu imati dugoročne posljedice po javne resurse.
U cilju veće profesionalne autonomije, dodatno se jača nezavisnost unutrašnjih revizora, posebno u onim javnim preduzećima gdje postoje nadzorni i revizorski odbori. Promjene se tiču i izvještavanja o uočenim nepravilnostima – umjesto dosadašnjeg godišnjeg izvještavanja, uvodi se obaveza da se Ministarstvo finansija, konkretno Sektor za budžetsku kontrolu, obavijesti u roku od 15 dana nakon prijema prijave o nepravilnosti.
Zakonski okvir za državna preduzeća: Javna konkurencija pri izboru upravljačkih struktura, uz veći fokus na raznolikost
Usvojeni su i zakoni koji uređuju funkcionisanje pravnih subjekata u državnom vlasništvu, uključujući i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP), instituciji nadležnoj za upravljanje državnim udjelima u firmama koje nijesu od posebnog strateškog značaja.
Prema usvojenim propisima, u pravnim osobama koje se smatraju od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, prava i ovlašćenja države ostvarivaće direktno Vlada. U svim ostalim državnim preduzećima, nadležnosti će imati CERP, koji će voditi kadrovsku i stratešku politiku.
Posebno važna novina jeste uvođenje obaveznog i transparentnog postupka za izbor članova nadzornih odbora i uprava putem javnih konkursa. Uz to, zakon predviđa da se u sastav nadzornih odbora obavezno uključuju nezavisni članovi, te da se vodi računa o ravnoteži u pogledu pola, starosne dobi, obrazovanja i stručnog iskustva kandidata.
Uprkos naporima opozicije da se obaveza rodne kvote ugradi u zakon, Sabor je odbio prijedlog Kluba SDP-a da se Vlada zaduži da pripremi dopune koje bi osigurale ravnomjernu zastupljenost muškaraca i žena u nadzornim i upravnim strukturama firmi koje su u državnom ili većinski državnom vlasništvu.
Trenutno, država ima većinski udio u više od 900 pravnih osoba. Od tog broja, preko 800 firmi potpada pod ingerenciju lokalne i regionalne samouprave, dok je deset preduzeća pod nadzorom CERP-a. Dodatno, 36 kompanija klasifikuje se kao preduzeća od posebnog interesa za državu.
Iako brojčano ne dominiraju, ova preduzeća imaju izuzetnu ekonomsku težinu – prema dostupnim podacima, prihod tih 36 firmi u prethodnoj godini iznosio je 12,2 milijarde eura, što predstavlja čak 84 odsto ukupnih prihoda svih firmi u državnom, županijskom i opštinskom vlasništvu, čime je potvrđena njihova ključna uloga u privrednom sistemu Hrvatske.
