Kako geopolitička nestabilnost i neizvjesnost rastu, a predsjednik SAD-a Donald Tramp neprestano kritikuje američke Federalne rezerve, u Evropi – naročito u Njemačkoj i Italiji – jača rasprava o tome da li bi iz SAD-a trebalo vratiti makar dio od preko 245 milijardi dolara vrijednih zlatnih rezervi koje te dvije velike članice Evropske unije čuvaju u Federalnim rezervama u Njujorku, na Menhetnu.
Nakon SAD-a, Njemačka i Italija su na drugom i trećem mjestu u svijetu po količini zlatnih rezervi.
Njemačka raspolaže sa 3.352 tone zlata, a Italija sa 2.452, i svaka od njih drži više od trećine tih količina u Sjedinjenim Državama.
U Njemačkoj ideja o povraćaju zlata dobija podršku s obje strane političkog spektra, prenose Financije.hr.
„Moramo se pozabaviti pitanjem da li je držanje zlata u inostranstvu postalo sigurnije i stabilnije tokom posljednje decenije“, poručuje ugledni bivši poslanik i član konzervativne bavarske Kršćansko-socijalne unije Peter Gauweiler. Dodaje da je odgovor jasan, budući da su geopolitički rizici svijet učinili nesigurnijim.
Evropska unija poreskih obveznika uputila je pisma ministarstvima finansija i centralnim bankama obje zemlje, tražeći da preispitaju oslanjanje na Federalne rezerve kao čuvara zlata.
„Veoma smo zabrinuti zbog Trampovog uplitanja u nezavisnost Feda. Naša preporuka je da se zlato vrati u Evropu, kako bi evropske centralne banke imale punu kontrolu nad njim u svakom trenutku“, izjavio je predsjednik udruženja Michael Jäger za Financial Times.
Udruženje se bavi zagovaranjem efikasnije javne uprave i borbom za smanjenje poreskog opterećenja građana.
Uoči posjete italijanske premijerke Đorđe Meloni Sjedinjenim Američkim Državama ovog proljeća, ekonomski komentator Enriko Grazzini je upozorio da je veoma rizično po nacionalne interese ostaviti 43 odsto italijanskih zlatnih rezervi u SAD-u u trenutku kada je Trampova administracija ocijenjena kao nepouzdana.
Oslanjanje na SAD u čuvanju zlatnih rezervi potiče još iz perioda nakon Drugog svjetskog rata, a dijelom se smatralo i oblikom zaštite u slučaju rata sa Sovjetskim Savezom.
"/>Francuska je još sredinom 1960-ih, za vrijeme predsjednika Šarla de Gola, vratila većinu svog zlata u zemlju.
Bundesbanka je 2013. godine odlučila da polovinu svojih rezervi zadrži u Njemačkoj, pa je iz Pariza i Njujorka vratila 674 tone u Frankfurt, u operaciji koju su pratile stroge bezbjednosne mjere i koja je koštala sedam miliona eura. Trenutno se 37 odsto rezervi Bundesbanke još nalazi u Njujorku.
„Kada smo započeli kampanju (2010. godine), optuživali su nas za teorije zavjere“, kazao je stručnjak za plemenite metale Peter Boehringer, danas poslanik krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku.
Prema njegovim riječima, razlozi za povratak zlata prevazilaze trenutnu američku administraciju.
„Zlato je posljednje utočište centralnih banaka i mora biti pohranjeno bez rizika treće strane. U vremenu nestabilnosti, nije presudno samo formalno vlasništvo, već i fizička kontrola“, poručio je.
Melonijeva stranka Braća Italije još je 2019. godine, dok je bila u opoziciji, zagovarala povratak zlatnih rezervi, ali otkako je postala premijerka krajem 2022, nije se više bavila tom temom.
Bundesbanka je za Financial Times izjavila da redovno procjenjuje pitanje skladištenja zlatnih rezervi, naglašavajući da fokus nije samo na bezbjednosti, već i na likvidnosti – odnosno mogućnosti da se zlato brzo proda ili zamijeni za stranu valutu. Istovremeno su istakli da nemaju sumnje u pouzdanost Federalnih rezervi kao partnera.
Deset vodećih zemalja svijeta po količini zlatnih rezervi su: SAD, Njemačka, Italija, Francuska, Rusija, Kina, Švajcarska, Indija, Japan i Holandija.
