Predsjednik SAD-a Donald Tramp u nedjelju je nagovijestio mogućnost promjene režima u Iranu, dovodeći u pitanje budućnost iranske vladajuće teokratije. Trampov napad na Iran putem društvenih mreža uslijedio je nakon što je naredio iznenadni napad na tri iranska nuklearna postrojenja, čime je povećan rizik od šireg rata na Bliskom istoku, uprkos upozorenjima njegove MAGA baze, kao i saveznika i protivnika iz inostranstva.
„Nije politički korektno koristiti izraz ‘promjena režima’, ali ako trenutni iranski režim nije u stanju da UČINI IRAN PONOVO VELIKIM, zašto ne bi došlo do promjene režima???“ napisao je Tramp na društvenim mrežama. “MIGA!!!” (“Make Iran Great Again” – Učinimo Iran ponovo velikim).
Njegove izjave su djelimično bile u suprotnosti sa ranijim pozivom Iranu na pregovore i smanjenje tenzija u sukobu između Izraela i Irana, piše Rojters.
Trampove riječi predstavljaju i određeno povlačenje u odnosu na izjave ministra odbrane Pitera Hegseta, koji je na nedjeljnoj konferenciji za medije opisao vazdušne napade. „Ova misija nije i neće biti vezana za promjenu režima“, rekao je Hegset.
Govoreći u nedjelju za Fox News, američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je da bi svaki iranski napad na SAD ili ubrzan razvoj nuklearnog oružja „doveo režim u Teheranu u opasnost“.
Rubio je pojasnio da je administracija jasno stavila do znanja da želi da Iran zaustavi razvoj nuklearnog naoružanja. Međutim, izvan tog okvira, svijet se nalazi u krajnje neizvjesnom trenutku koji bi mogao odlučiti da li će pojedini djelovi planete upasti u rat ili pronaći način da se sačuva relativni mir.
Komandant Iranske revolucionarne garde, Sardar Esmail Kowsari, izjavio je za lokalne medije da se razmatra zatvaranje Hormuškog moreuza i da će „Iran donijeti najbolju moguću odluku sa punom odlučnošću“.
„Naše ruke su odriješene kada je riječ o kažnjavanju neprijatelja, a vojni odgovor je bio samo dio naše ukupne reakcije“, dodao je Kowsari, koji je i član parlamenta.
Iranske rakete kratkog i srednjeg dometa mogle bi da gađaju naftnu infrastrukturu, cjevovode u Moreuzu, pa čak i komercijalna plovila, dok bi rakete zemlja-zemlja mogle da ciljaju tankere ili luke duž Persijskog zaliva. Vazdušni napadi avionima i dronovima mogli bi da onesposobe navigacione i radarske sisteme u ključnim pomorskim lukama regiona.
Bespilotne letjelice, poput iranskih modela Šahed, potencijalno bi se mogle koristiti za napade na određene brodske pravce ili infrastrukturu u Moreuzu. Iran bi takođe mogao pokušati da rasporedi ratne brodove kako bi fizički blokirao pristup Moreuzu. Još 2012. Iran je izveo sajber-napad na saudijsku naftnu industriju, čime je pokazao svoje sve veće kapacitete u toj oblasti.
Hormuški moreuz je jedan od strateški najvažnijih prolaza na svijetu, a svaka blokada od strane Irana predstavljala bi ozbiljan rizik za Evropu.
Blokada Moreuza bila bi jedan od četiri moguća odgovora Irana na sukob, uključujući i terorističke napade na evropskom kontinentu, upozorio je stručnjak za bezbjednost Klod Monike u izjavi za Euronews.
„To bi bila katastrofa za Evropu“, rekao je bivši francuski obavještajac.
Prijetnje energetskoj bezbjednosti
Oko 20 odsto svjetske nafte i značajan udio prirodnog gasa prolazi kroz Hormuški moreuz. Evropa uvozi naftu i tečni prirodni gas (LNG) iz zalivskih država poput Saudijske Arabije, Katara i UAE-a, a veliki dio tih isporuka ide upravo tim pravcem. Ako Iran blokira Moreuz, cijene nafte na svjetskom tržištu bi naglo porasle, a Evropa bi se mogla suočiti sa nestašicama energije, naročito zemlje koje zavise od goriva sa Bliskog istoka.
Ekonomski šok
Nagao rast cijena nafte doveo bi do povećanja inflacije i troškova energije, što bi poremetilo industriju širom Evrope. Posebno bi bili ugroženi proizvodni, transportni i poljoprivredni sektor. Moguće su i burne reakcije na evropskim berzama i povećana tržišna nestabilnost.
Bezbednosna i vojna eskalacija
Blokada bi mogla izazvati vojne sukobe u koje bi bile uključene SAD, mornarice zemalja EU i države Persijskog zaliva, sa rizikom od širenja rata u regionu. Evropa bi se mogla uvući u sukob putem NATO obaveza ili kroz savezništva, posebno sa državama poput Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva koje imaju vojnu prisutnost u toj oblasti.
Poremećaji u pomorskom saobraćaju i trgovini
Pored nafte, Moreuz je ključna ruta za globalnu trgovinu. Njegova blokada mogla bi izazvati kašnjenja u uvozu sirovina, elektronike i robe široke potrošnje u Evropu, što bi dodatno narušilo lance snabdijevanja. Premije osiguranja za brodove bi porasle, povećavajući troškove za evropske kompanije i potrošače.
