Američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja u nedjelju unijelo je novu neizvjesnost u pogledu inflacije i privredne aktivnosti, i to baš na početku nedjelje prepunoj ekonomskih podataka i izjava centralnih bankara, uključujući i dvodnevno svjedočenje predsjednika američkih Federalnih rezervi Džeroma Pauela (Jerome Powell) pred Kongresom.
Negativne posljedice napada najlakše su uočljive: mogućnost naglog rasta cijena energenata, nastavak zadrške u potrošnji domaćinstava i firmi usljed nesigurnosti i potencijalna iranska reakcija koja bi mogla da se desi izvan Persijskog zaliva, prenosi Reuters.
Budući da se već očekuje da će američka ekonomija usporiti zbog visokih uvoznih tarifa koje je uvela Trampova administracija, dodatni skok cijena nafte mogao bi dodatno da optereti potrošnju domaćinstava i time dodatno uspori privredni rast, ocjenjuju ekonomski stratezi banke Morgan Stanley.
S druge strane, postoji i optimističniji scenario: ukoliko ovi napadi otvore put ka dugoročnoj stabilizaciji u regionu. „Predviđanje geopolitičkih zbivanja na Bliskom istoku izuzetno je nezahvalan posao. Ipak, izraelsko tržište akcija sugeriše da možda prisustvujemo radikalnoj transformaciji Bliskog istoka sada kada je Iran denuklearizovan“, naveli su analitičari kompanije Yardeni Research nakon američkog napada, iako Teheran negira da je došlo do značajnijih oštećenja iranske nuklearne infrastrukture.
Glavni indeks berze u Tel Avivu dostigao je istorijski maksimum nakon napada. Ipak, američko tržište rada jasno usporava, čak i dok se inflatorni pritisci ponovo pojačavaju. Podaci o broju zahtjeva za nastavak isplate pomoći nezaposlenima, koji se objavljuju u četvrtak, biće dio šireg izvještaja Ministarstva rada za jun. Do sada su ti izvještaji ukazivali na slabljenje tržišta rada, ali i dalje na solidnu zaposlenost, sa stopom nezaposlenosti od oko 4,2 odsto. Ipak, Fed pažljivo prati moguće pogoršanje.
U petak se očekuju podaci koji bi mogli pokazati najslabiji rast potrošnje u SAD još od januara. Iako se očekuje da će inflacija ostati blizu cilja Feda od dva procenta u maju, mnogi zvaničnici smatraju da će tarife u narednim mjesecima dodatno podstaći rast cijena. Nagli skok cijena energenata mogao bi dodatno rasplamsati inflaciju.
Zbog svega toga, očekuje se da će Puel tokom svog svjedočenja pred Kongresom biti pritisnut pitanjima o posljedicama događaja na Bliskom istoku – već u utorak pred Odborom za finansijske usluge Predstavničkog doma, a zatim u srijedu pred Bankarskim odborom Senata.
Fed je prošle nedjelje zadržao referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 odsto. Iako su kreatori politike signalizirali da bi do kraja godine mogla uslijediti dva sniženja kamatne stope, Puel je istakao da su ta predviđanja krajnje nesigurna zbog neizvjesnosti oko tarifa i odgovora privrede na sve promjene, prenosi Biznis.rs.
Razvoj događaja između SAD‑a i Irana dodatno komplikuje pitanje kako će neizvjesnost uticati na odluke Feda. „Tržišta će pažljivo pratiti signale o tome kako će Fed izbalansirati inflatorne rizike usljed rasta cijena energenata i tarifa naspram deflatornih pritisaka koje nosi usporavanje rasta“, ocijenili su ekonomisti banke Wells Fargo.
