Američki napad na iranska nuklearna postrojenja mogao bi dodatno povećati cijene nafte i izazvati impulsivno povlačenje u sigurnost, rekli su investitori, procjenjujući kako će se najnovija eskalacija napetosti odraziti na globalnu ekonomiju. Reakcija na bliskoistočnim berzama, koje trguju nedjeljom, sugerisala je da investitori pretpostavljaju benigni scenario, čak i dok je Iran pojačao svoje raketne napade na Izrael kao odgovor na iznenadnu, duboku američku uključenost u sukob, prenosi Reuters.
Trump je u televizijskom obraćanju naciji nazvao napad “spektakularnim vojnim uspjehom” i rekao da su iranska “ključna postrojenja za obogaćivanje urana potpuno uništena”. Naveo je i da bi američka vojska mogla napasti druge ciljeve u Iranu ako zemlja ne pristane na mir.
Iran je poručio da zadržava sve opcije za odbranu i upozorio na „vječne posljedice“. Investitori su naveli da očekuju da će američko učešće izazvati rasprodaju akcija na berzama i moguću potražnju za dolarom i drugom sigurnom imovinom kada se glavna tržišta ponovo otvore, ali su takođe naglasili da i dalje postoji velika neizvjesnost u vezi sa tokom sukoba, prenosi Lidermedia.hr.
– Mislim da će tržišta u početku biti uzdrmana i da će cijene nafte porasti. Nemamo nikakvu procjenu štete i to će potrajati. Iako je on ovo opisao kao ‘gotovo’, mi smo angažovani. Šta slijedi? – rekao je Mark Spindel, glavni investicioni direktor u Potomac River Capitalu.
– Mislim da će neizvjesnost prekriti tržišta, jer će sada Amerikanci biti izloženi svuda. To će povećati neizvjesnost i volatilnost, posebno na tržištu nafte – dodao je.
Jedan od pokazatelja kako će tržišta reagovati u narednoj sedmici bila je cijena ethera, druge najveće kriptovalute i novog pokazatelja raspoloženja malih investitora nakon bitcoina, koji sada uglavnom drže institucije. Ether je u nedjelju pao za pet odsto, pretrpjevši ukupni gubitak od 13 odsto od prvih izraelskih napada na Iran 13. juna.
Međutim, većina berzi u Persijskom zalivu činila se nezabrinutom zbog napada u ranim jutarnjim satima, s glavnim indeksima u Kataru (.QSI), Saudijskoj Arabiji (.TASI) i Kuvajtu (.BKP) koji su blago porasli, dok je glavni indeks u Izraelu u Tel Avivu (.TA125) bio na rekordnom nivou.
Cijene nafte i inflacija
Ključna briga za tržišta bio bi potencijalni uticaj događaja na Bliskom istoku na cijene nafte, a samim tim i na inflaciju. Rast inflacije mogao bi smanjiti povjerenje potrošača i vjerovatnoću smanjenja kamatnih stopa u skorijoj budućnosti. Saul Kavonic, viši energetski analitičar u kompaniji za istraživanje akcija MST Marquee iz Sidneja, rekao je da je vjerovatniji scenario onaj u kojem bi Iran odgovorio ciljanjem američkih interesa na Bliskom istoku, uključujući naftnu infrastrukturu u Persijskom zalivu na mjestima poput Iraka ili ometanjem prolaza brodova kroz Hormuški moreuz.
Hormuški moreuz nalazi se između Omana i Irana i predstavlja glavnu izvoznicu rutu za proizvođače nafte poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka i Kuvajta.
– Mnogo zavisi od toga kako će Iran reagovati u narednim satima i danima, ali ovo bi nas moglo dovesti do cijene nafte od 100 dolara ako Iran odgovori onako kako je ranije prijetio – rekao je Kavonic.
Dok su globalne referentne cijene sirove nafte Brent porasle za čak 18 odsto od 10. juna, dostigavši skoro petomjesečni maksimum od 79,04 dolara u četvrtak, indeks S&P 500 (.SPX) se malo promijenio nakon početnog pada kada je Izrael započeo napade na Iran 13. juna.
U komentarima nakon što je Trump najavio napade, Jamie Cox, glavni partner u Harris Financial Groupu, složio se da će cijene nafte vjerovatno porasti nakon prvih vijesti. Međutim, Cox je rekao da očekuje da će se cijene vjerovatno stabilizovati za nekoliko dana jer bi napadi mogli navesti Iran da potraži mirovni sporazum sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama.
– Ovom demonstracijom sile i potpunim uništenjem svojih nuklearnih kapaciteta, izgubili su svu svoju prednost i vjerovatno će pritisnuti dugme za bijeg u mirovni sporazum – rekao je Cox.
Ekonomisti upozoravaju da bi dramatičan porast cijena nafte mogao naškoditi globalnoj ekonomiji koja je već opterećena Trumpovim tarifama. Ipak, istorija sugeriše da bi svaki pad vrijednosti akcija mogao biti kratkotrajan. Tokom prethodnih slučajeva jače eskalacije tenzija na Bliskom istoku, uključujući invaziju na Irak 2003. i napade na saudijska naftna postrojenja 2019, akcije su u početku stagnirale, ali su se ubrzo oporavile i nastavile da rastu u narednim mjesecima.
U prosjeku, S&P 500 je pao za 0,3 odsto u tri sedmice nakon početka sukoba, ali je dva mjeseca kasnije bio u prosjeku viši za 2,3 odsto, prema podacima Wedbush Securities i CapIQ Pro.
Problemi sa dolarom
Eskalacija sukoba mogla bi imati različite implikacije za američki dolar, koji je ove godine pao usljed opšte zabrinutosti. U slučaju direktnog učešća SAD-a u iransko-izraelskom ratu, dolar bi u početku mogao imati koristi, navode analitičari.
– Vidimo li bijeg u sigurnost? To bi signalizovalo pad prinosa i jačanje dolara. Teško je zamisliti da akcije neće negativno reagovati, a pitanje je koliko. To će zavisiti od iranskog odgovora i hoće li cijene nafte porasti – rekao je Steve Sosnick, glavni tržišni strateg u IBKR-u iz Grinviča.
