Novo zvanično računanje pokazuje da radnik s punim stažom i prosječnom platom može očekivati bruto penziju nešto veću od 1.600 era neto. Međutim, većina penzionera do tog iznosa u praksi ne dolazi, a razlike među njima su velike, pogotovo kad se uporede penzije muškaraca i žena.
Koliko iznosi penzija nakon 45 godina rada?
Od 1. jula 2025. vrijednost jednog penzionog boda u Njemačkoj iznosiće 40,79 eura. Osoba koja je 45 godina radila i svake godine ostvarivala pun penzioni bod dobiće ukupno 1.835,55 eura bruto mjesečno. Nakon odbitka doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj potrebe za dugotrajnom nejgom ostaje oko 1.621 euro neto, a neke su penzije još podložne oporezivanju.
Procjene za Njemačku govore da je za izbjegavanje siromaštva u starosti potrebno između 1.464 i 2.100 eura mejsečno, zavisno od regije i životnih troškova. Prema tim podacima ispada da “standardna” njemačka penzija pokriva donju granicu onoga što je potrebno za normalan život.
Većina prima manju penziju
Iako se u javnosti često ističe iznos pune penzije nakon 45 godina staža, stvarni iznosi koje penzioneri primaju znatno su niži. Prema službenim podacima njemačkog penzionog osiguranja, muškarci su 2023. godine u prosjeku dobijali 1.348 eura starosne mirovine, a žene samo 908 eura. U isto vrijeme, izračunata standardna penzija bila je 1.692 eura bruto.
Drugim riječima, prosječan muškarac dobija oko 340 eura manje od standardne mirovine, dok je kod žena ta razlika čak 784 eura. Razlozi su brojni, od prekida radnog staža, rada s nepunim radnim vremenom, do dužih perioda nezaposlenosti ili brige o djeci.
Dodatne razlike i oporezivanje
Razlike u penzijama posebno su izražene između muškaraca i žena jer žene češće imaju prekide u karijeri ili rade manje sati. Osim toga, niske penzije često podliježu porezu zavisno od ukupnog dohotka penionera, što dodatno smanjuje iznos koji im jostaje na raspolaganju.
Zbog svega navedenog, gotovo svaki sedmi penzioner u Njemačkoj danas, procjenjuje se, živi ispod praga siromaštva.
Zvanični podaci pokazuju da 17 odsto starijih osoba nema dovoljna primanja za dostojanstven život, uprkos decenijama uplaćivanja doprinosa.
