Švajcarska vlada je u petak predložila stroža pravila za UBS banku, nakon preuzimanja Credit Suisse-a, prema kojima bi banka morala da drži dodatnih 26 milijardi američkih dolara, odnosno 24 milijarde eura osnovnog kapitala, čime su potvrđeni neki od najvećih strahova banke vezanih za nove propise.
Ključni prijedlog, za koji bi UBS imao rok od šest do osam godina za pripremu nakon što zakon stupi na snagu, jeste da banka mora u potpunosti kapitalizovati svoje strane filijale, što su brojni analitičari, poslanici i rukovodioci već i očekivali.
Akcije UBS-a, koje su zaostajale za evropskim konkurentima zbog višemjesečne neizvjesnosti oko predloženih mjera, u petak su poslijepodne, nakon što su prijedlozi objavljeni, porasle čak 7 odsto, što bi mogao biti najbolji dan za banku još od maja 2024. godine. Ipak, banka je plan dodatnog kapitala ocijenila kao “ekstreman” i međunarodno neusaglašen, prenose Financije.hr.
Vlada je poručila da bi prijedlog kapitalnih zahtjeva omogućio UBS-u da smanji udio dodatnih instrumenata (AT1 obveznica) za 8 milijardi dolara, odnosno 7,4 milijarde eura, navodi Reuters. Trenutno, UBS mora kapitalizovati strane filijale sa samo 60 odsto potrebnog iznosa, pri čemu dio može biti pokriven AT1 dugom.
Izvršni direktori UBS-a tvrde da će dodatno kapitalno opterećenje dovesti banku iz Ciriha u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju i ugroziti konkurentnost Švajcarske kao finansijskog centra.
Kolaps Credit Suisse-a 2023. izazvao je šok u Švajcarskoj, nakon kojeg su vodeći političari, predvođeni ministarkom finansija Karin Keller-Sutter, obećali da će uvesti stroža pravila kako bi zaštitili poreske obveznike i spriječili buduće krize.
Ministarka Keller-Sutter izjavila je da će objava podstaći dugu političku raspravu o mjerama koje je savezna vlada ocijenila kao “ciljane i razmjerne.”
“One su ključne za stabilnost finansijskog sektora, a time i za zaštitu privrede i poreskih obveznika. U zavisnosti od odgovora UBS-a, kapitalni zahtjevi mogli bi biti i znatno niži”, rekla je na konferenciji za novinare.
Parlamentarna istraga prošle godine navela je da UBS, otkako je u martu 2023. preuzeo Credit Suisse za 3 milijarde švajcarskih franaka (3,35 milijardi eura), sada ima bilans veći od švajcarskog BDP-a, te je pozvala donosioca odluka da posebno uzmu u obzir strane filijale.
Vlada je najavila da će nacrte zakonskih prijedloga uputiti na konsultacije zainteresovanim stranama u drugoj polovini 2025. godine. Zvaničnici Ministarstva finansija naglasili su da zakoni koji zahtijevaju odobrenje parlamenta neće stupiti na snagu prije 2028. godine.
Posebne mjere u vidu uredbi koje vlada može samostalno donijeti mogle bi se početi primjenjivati od početka 2027. godine.
Vlada smatra da bi prelazni period od šest do osam godina bio prikladan kako bi UBS mogao da ispuni nove zahtjeve vezane za kapitalizaciju stranih filijala od trenutka kada zakon stupi na snagu. To znači da bi banka imala rok do sredine 2030-ih da se uskladi.
Izvori iz banke upozorili su da bi novi propisi mogli učiniti UBS metom za potencijalno preuzimanje.
Među scenarijima koje banka razmatra nalazi se i mogućnost preseljenja sjedišta van Švajcarske, navode izvori iz UBS-a, a Keller-Sutter je izjavila da se nada da će banka ipak ostati u zemlji.
“Na kraju krajeva, to je poslovna odluka”, rekla je ministarka Keller-Sutter na konferenciji.
Prema švajcarskom prijedlogu, stopa osnovnog kapitala UBS-a (CET1) mogla bi porasti iznad nivoa globalnih konkurenata, navodi vlada. CET1 stopa UBS-a trenutno iznosi 14,3 odsto, a mogla bi dostići do 17 odsto, iznad nivoa JPMorgana (15,8 odsto), Morgan Stanleya (15,7 odsto) i Goldman Sachsa (15,3 odsto).
UBS je saopštio da se “snažno ne slaže” sa “ekstremnim povećanjem” predloženih kapitalnih zahtjeva, navodeći da bi to značilo da bi morali držati oko 24 milijarde dolara (22 milijarde eura) dodatnog osnovnog kapitala.
Akcije UBS-a su porasle za više od 60 odsto u 12 mjeseci nakon preuzimanja Credit Suisse-a. Međutim, u posljednjih godinu dana su značajno podbacile — pale su oko 5 odsto, dok je glavni evropski bankarski indeks porastao za 37 odsto.
Analitičari navode da bi novi propisi mogli podstaći promjenu poslovnog modela UBS-a, koji je trenutno fokusiran na rast u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji. Kako bi ublažila efekte propisa, banka bi mogla razmotriti prodaju dijela imovine, tvrde bankarski stručnjaci.
“Prva strategija ublažavanja je optimizacija korišćenja kapitala na nivou grupe. Druga, disruptivnija opcija bila bi prodaja američkog poslovanja, što bi moglo osloboditi do 50 milijardi dolara (46 milijardi eura) kapitala, ukoliko bi se našao kupac po knjigovodstvenoj vrijednosti”, rekao je Antonio Roman, portfelj menadžer u Axiomu.
Švajcarska vlada je takođe predstavila djelimične reforme radi jačanja tržišnog regulatora FINMA-e, koji je bio oštro kritikovan zbog svog odgovora na kolaps Credit Suisse-a.
