Očekuje se da će Evropska centralna banka (ECB) još jednom sniziti referentne kamatne stope za eurozonu u junu, a zatim napraviti pauzu, izjavio je u petak guverner centralne banke Grčke, Yannis Stournaras, u izjavi koju su prenijeli grčki mediji.
ECB je prošlog mjeseca po sedmi put u proteklih godinu dana snizila glavnu kamatnu stopu, na 2,25 odsto – na najniži nivo od kraja 2022. godine – i upozorila da će privredni rast u Evropi biti značajno otežan zbog američkih carina, što je povećalo vjerovatnoću dodatnih smanjenja u narednim mjesecima.
„Vjerujem da ćemo još jednom smanjiti kamatne stope u junu, a zatim očekujem pauzu,“ rekao je Stournaras, prema navodima grčke agencije Kathimerini.
Sličnog mišljenja je i guverner centralne banke Finske, Olli Rehn, koji je takođe dao izjavu za Kathimerini. „Vodimo se pristupom zasnovanim na podacima. Dakle, ako ulazni podaci i makroekonomske analize potvrde trenutne prognoze o stabilizaciji inflacije i nešto slabijem rastu, odgovarajući odgovor u junu biće nastavak monetarnog popuštanja i dodatno smanjenje kamatnih stopa.“
„Nakon juna, treba da nastavimo sa donošenjem odluka na osnovu podataka na svakom sastanku, posebno s obzirom na sveprisutnu neizvjesnost zbog geopolitičkih okolnosti i trgovinskih ratova,“ dodao je Rehn.
Takođe u petak, glavni ekonomista ECB-a Philip Lane izjavio je da su u banci uvjereni da će tvrdoglavo visoka inflacija cijena u sektoru usluga opasti tokom ove godine, što će u velikoj mjeri pomoći u ostvarenju cilja ECB-a o ukupnoj inflaciji od dva odsto.
„Vidimo da su ugovorene plate ove godine relativno niske, čak i niže za sljedeću godinu. Zbog toga vjerujemo da će se inflacija u sektoru usluga vratiti na raniji nivo,“ rekao je Lane tokom jednog predavanja.
Plate u eurozoni su u prva tri mjeseca ove godine usporile rast, iako je stopa nezaposlenosti ostala na rekordno niskom nivou, što otvara prostor za nova smanjenja troškova zaduživanja. ECB je u petak saopštila da su plate koje su određene kroz pregovore između poslodavaca i sindikata bile 2,38 odsto više u prvom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prošle godine, što predstavlja usporavanje u odnosu na rast od 4,12 odsto u posljednjem kvartalu prošle godine, prenose Financije.hr.
Iako su se cijene energenata i proizvoda smanjile otkako je inflacija u eurozoni krajem 2022. dostigla vrhunac, cijene usluga – koje u velikoj mjeri zavise od cijena radne snage – nastavile su brzo da rastu. Naglo usporavanje rasta plata ukazuje da bi se i rast cijena usluga trebalo usporiti. Iako su cijene usluga statistički porasle i u aprilu ove godine, taj rast se pripisuje uskršnjim praznicima, koji su prošle godine bili u martu.
Ipak, Lane je upozorio da su šokovi postali uobičajeni u posljednjih nekoliko godina, te da je ove godine već došlo do nepredviđenih dešavanja, kao što su velike promjene deviznih kurseva i cijena energenata, djelimično zbog velikih turbulencija u globalnoj trgovini.
