Carine američkog predsjednika Donalda Trampa sve više koče točkove svjetske ekonomije koju su decenijama podmazivale predvidiva i relativno slobodna trgovina.
Velike multinacionalne kompanije, pa čak i nišni akteri u elektronskoj trgovini, prošle sedmice su smanjile prodajne ciljeve, upozorile na otpuštanja i revidirale svoje poslovne planove, dok su velike ekonomije korigovale prognoze rasta usljed sumornih podataka.
Dok se finansijska tržišta klade da će se SAD i Kina povući iz sveobuhvatnog trgovinskog rata i da će Tramp sklapati sporazume kako bi izbjegao dodatne carine, sama neizvjesnost oko ishoda postaje glavni faktor otpora.
„Američka carinska politika je ozbiljan negativan šok za svijet u bliskoj budućnosti“, izjavila je za Rojters Izabel Mateos i Lago, glavna ekonomistkinja grupe u francuskoj banci BNP Paribas.
„Kraj američkih carina mogao bi biti dalje i na višem nivou nego što se ranije mislilo“, kazala je o sveukupnim američkim carinama koje su trenutno na početnom nivou od 10%, uz dodatne, sektorske carine na proizvode poput čelika, aluminijuma i automobila.
Peking je u petak saopštio da razmatra ponudu Vašingtona za razgovore o američkim carinama od 145%, na šta je odgovorio sa 125% carina. Trampova administracija takođe je nagovijestila da je blizu postizanja sporazuma sa zemljama uključujući Indiju, Južnu Koreju i Japan, kako bi se izbjegle nove carine u narednim sedmicama.
U međuvremenu, kompanije poput švedskog proizvođača kućnih aparata Elektroluks smanjile su svoje prognoze, dok su Volvo Cars, proizvođač računarskih uređaja Logiteh i gigant u sektoru pića Džijo odustali od svojih ciljeva zbog neizvjesnosti.
Prošlonedjeljno ukidanje „de minimis“ oslobađanja od carina za pakete iz elektronske trgovine vrijednosti manje od 800 dolara za proizvode iz Kine predstavlja ozbiljan udar za mnoge manje aktere, prenosi Seebiz.
„Idemo s nule na 145%, što je zaista neodrživo za kompanije i potrošače“, rekla je Sindi Alen, izvršna direktorka firme Trejd Fors Multiplajer, globalne konsultantske kuće za trgovinu. „Vidjela sam mnogo malih i srednjih preduzeća koja su odlučila potpuno da se povuku s tržišta.“
Izgledi za carine podstakli su Centralnu banku Japana da prošle sedmice snizi svoje prognoze rasta, dok su analitičari naveli trgovinske tenzije kao razlog za smanjenje prognoza rasta za Holandiju i region Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA).
Dok zvanične mjere aktivnosti u vodećim ekonomijama još uvijek ne odražavaju pesimizam, on se pojavljuje u pomno praćenim anketama menadžera nabavke u fabrikama širom svijeta.
Aktivnost kineskih fabrika opala je najbržim tempom u posljednjih 16 mjeseci u aprilu, pokazalo je jedno istraživanje prošle sedmice, dok je slično izvještavanje iz Ujedinjenog Kraljevstva pokazalo da je britanski fabrički izvoz prošlog mjeseca pao najvećim tempom u gotovo pet godina.
Ekonomisti su brzo upozorili da bi snažniji pokazatelji iz Njemačke, usmjerene na izvoz, mogli biti rezultat toga što su fabrike ubrzano isporučivale robu prije stupanja carina na snagu.
„(To) znači da bi u narednim mjesecima mogla uslijediti negativna reakcija“, upozorio je Sajrus de la Rubija, glavni ekonomista banke Hamburg Komeršal Bank AG.
Međutim, iako je „prethodno“ snabdijevanje možda pomoglo Indiji da u aprilu dostigne desetomjesečni maksimum u proizvodnji, analitičari primjećuju da bi ta zemlja – suočena s nižim carinama nego Kina i kao novo odredište dijela Eplove proizvodnje – mogla na kraju biti pravi dobitnik.
„Indija je u dobroj poziciji da postane alternativa Kini kao snabdjevač robom za SAD u kratkom roku“, rekla je Šilan Ša, ekonomistkinja za tržišta u razvoju iz Kapital Ekonomiksa, prognozirajući da će kaznene carine za Kinu „ostati“.
Za sada većina ekonomista Trampovu carinsku strategiju opisuje kao „šok potražnje“ za globalnu ekonomiju, koji će, povećanjem cijena uvoza za američka preduzeća i potrošače, smanjiti ekonomsku aktivnost i drugdje.
Pozitivna strana ovog poteza mogla bi biti smanjenje inflacionih pritisaka, čime bi se centralnim bankama drugdje otvorio prostor za podsticaje kroz smanjenje kamatnih stopa – što se, kako se navodi, očekuje da uradi i Banka Engleske ove sedmice.
Međutim, ostaje da se vidi hoće li Trampov pokušaj da ponovo uravnoteži trgovinski sistem u korist Amerike podstaći druge da obnove svoje ekonomije – na primjer, ako Kina poveća podršku domaćem tržištu, ili ako zemlje evrozone uklone prepreke koje i dalje sputavaju njihovo jedinstveno tržište.
