Globalna trgovina se nalazi u nestabilnoj situaciji zbog rastućih tenzija izazvanih recipročnim tarifama predsjednika Trampa, koje su najavljene početkom aprila, a od kojih je dio naknadno pauziran na 90 dana, počev od 9. aprila 2025. godine.

Ove neizvjesnosti mogu imati širokosežne posljedice, s obzirom na to da trgovinski tokovi igraju ključnu ulogu u BDP-u nekoliko ekonomija – naročito onih koje su orijentisane na izvoz.

Ova infografika prikazuje zavisnost velikih ekonomija od izvoza, mjereno udjelom izvoza robe u nominalnom BDP-u u 2023. godini. Podaci potiču iz baze U.N. Comtrade, a korišćeni su u izvještaju J.P. Morgan Asset Management-a.

Koje zemlje najviše zavise od izvoza?

Neke ekonomije su u velikoj mjeri oslonjene na globalna tržišta kako bi održale svoj rast, dok se druge, poput Sjedinjenih Američkih Država, više oslanjaju na domaću potrošnju.

Na vrhu liste nalazi se Južna Koreja, gdje je izvoz u 2023. godini činio 38% BDP-a. Izvozna snaga Južne Koreje oslanja se na poluprovodnike, automobile i naftne derivate.

Evropska unija slijedi sa 37%, pri čemu države članice međusobno trguju (izvoz unutar EU), kao i sa eksternim partnerima.

U Sjevernoj Americi, Meksiko se izdvaja sa visokim odnosom izvoza prema BDP-u od 33%, dok je kod Kanade taj udio 26%. Nije iznenađenje da su SAD glavno izvozno tržište za obje zemlje, gdje se više od 70% izvoza usmjerava upravo tamo.

U međuvremenu, Kina i SAD imaju najniži nivo zavisnosti od izvoza među velikim ekonomijama, iako su upravo one dvije najveće svjetske izvoznice robe po vrijednosti. SAD su i dalje glavno izvozno tržište za Kinu, sa skoro 13% ili 436 milijardi dolara kineskog izvoza u 2023. godini.

Stanje globalne trgovine u 2025. godini

Na globalnom nivou, ekonomije koje se oslanjaju na izvoz ranjive su na porast protekcionizma i geopolitičke tenzije tokom 2025. godine.

Trampovo najavljeno povećanje carinskih stopa ostavilo je globalni trgovinski sistem i finansijska tržišta u haosu, iako je 90-dnevna pauza donijela privremeno olakšanje za neke zemlje.

Ipak, tenzije između SAD i Kine, dvije najveće svjetske ekonomije, dodatno su se pojačale. SAD su povećale carine na kineski uvoz na 145%, dok je Kina odgovorila kontramjerama i uvela carinu od 125% na američku robu.

Uzimajući u obzir neizvjesnosti koje prate ove događaje, globalni trgovinski sistem će vjerovatno doživjeti značajne promjene u 2025. godini, jer ekonomije reaguju na Trampove spoljnopolitičke mjere, pokušavajući da uspostave nove trgovinske partnere i isprave trgovinske neravnoteže.