Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavila je izvještaj o tranziciji 2024-2025, pod nazivom Navigacija industrijskom politikom. Ovogodišnji izvještaj o tranziciji fokusira se na industrijske politike u regionima u kojima EBRD djeluje i šire.
Šef EBRD-a u Crnoj Gori, Remon Zakaria, podsjetio je da trenutno posluju u 36 zemalja, te da su prošle godine odobrili proširenje na šest zemalja Podsaharske Afrike. Napominje da im je cilj da stvore ekonomije sa otvorenim i održivim tržištima u zemljama posvećenim demokratskim principima.
Zakaria je na današnjem događaju predstavio rezultate EBRD-a za prošlu godinu, te ukazao da su njihove investicije u 2024. godini dostigle rekordnu visinu.
“Investirali smo oko 16 milijardi eura u zemljama u kojima poslujemo. Od kad smo osnovani investirali smo kumulativno preko 215 milijardi eura. U Crnoj Gori ovo je za nas bila druga najuspješnija godina od kad smo otvorili našu kancelariju ovdje, te su investicije iznosile 104 miliona eura raspoređenih na devet projekata. 89 posto su bili zeleni projekti, a 78 posto projekata uključivalo je rodnu uključenost u ekonomiju,” istakao je Zakaria.
Napominje da se ne bave samo investicijama, već i kombinuju razgovor o zakonima, tehničku podršku i investicije kako bi razvili ekonomije i tržišta.“Kada su u pitanju zakoni posljednjih nekoliko godina radimo na zakonu o obnovljivoj energiji, a u avgustu prošle godine je usvojen novi zakon o obnovljivoj energiji. Postoji kontinuirana podrška da se omoguće međunarodni aukcijski standardi za obnovljivu energiju. Vjerujemo da je regulatorni okvir za obnovljivu energiju ključan za ekonomski razvoj zemlje. Takođe smo nastavili sa radom na nacrtu zakona za osnivanje Kreditno-garantnog fonda. To je instrument koji može otključati likvidnosti koje su trenutno u bankama i pomoći komercijalnim bankama da targetiraju rizičnije klijente u Crnoj Gori. Takođe, podržavamo dijalog privatnog i javnog sektora, a kao dio toga napravljeni su nacrti dva nova zakona, te se nadamo da će uskoro biti usvojeni,” ispričao je Zakaria.
EBRD direktorka odjela, Zsoka Koczan, predstavila je ključne nalaze izvještaja o tranziciji, te ukazala da industrijske politike bilježe značajan rast posljednjih godina.
“Treba napomenuti da te politike nisu direktno industrijske u tradicionalnom smislu riječi, mnoge od njih na Zapadnom Balkanu targetiraju poljoprivredne biznise, turizam ili druge sektore usluga, a ne toliko fabričku proizvodnju. Tri četvrtine novih industrijskih politika ima više ciljeva, a ti ciljevi mogu povesti zakone u različitim smjerovima i to zakonodavcima otežava da budu odgovorni za propadanje industrijske politike. Takođe im otežava da uzmu zasluge za uspjeh industrijskih politika,” navela je Koczan.
Napominje da industrijske politike koje targetiraju rast produktivnosti, investicije u unapređenje ljudske i fizičke infrastrukture i investicije u inovacije i dalje čine većinu industrijskih politika.“Ipak, u posljednjim godinama postoji udaljavanje od njih, a preuzimaju se drugi ciljevi. Regionalni razvoj je važan cilj za industrijske politike na Zapadnom Balkanu, tu su i ciljevi usmjereni ka životnoj sredini koji su takođe zastupljeni na Zapadnom Balkanu i naprednim evrospkim ekonomijama. Vidimo stabilnost u procentu industrijskih politika usmjerenih sigurnosti i snabdijevanja – one su posebno zastupljene u Istočnoj Aziji, Kini i uopšteno u Istočnom bloku. Zaposlenost je zabilježila povećanje u 2022. kao posljedica politika implementiranih za vrijeme pandemije COVID-19 koje su imale cilj da stvore ili zaštite poslove,” ispričala je Koczan.
Ističe da su politike rasta najrasprostranjenije u svim regionima.
“Jedna od negativnih strana industrijskih politika je mogućnost izazivanja zavisnosti. Oslanjanje na subvencije, pogotovo kada nemaju jasan krajnji rok, može postati zavisnost i teško je odvići se od njih,” dodala je Koczan.
