Nakon američkih trgovaca, tužbu protiv kompanija Visa i Mastercard zbog previsokih naknada pokrenula su i preduzeća u Velikoj Britaniji. Spor koji je u SAD vođen bezmalo dvije decenije okončan je ovog marta nagodbom. Takvim ishodom mnogi nisu zadovoljni i traže da se zakonski obuzda prevelika dominacija ovih korporacija, koje drže preko tri četvrtine kartičarskog tržišta u zapadnim zemljama. Istovremeno, u ponudi je sve više alternativnih načina plaćanja, čije korištenje potpuno zaobilazi tehnologiju na kojoj su Visa i Mastercard izgradili svoja carstva.
Britanski regulator platnih sistema (PSR) objavio je početkom juna da privrednici u ovoj zemlji mogu da tuže američke kompanije za kreditne kartice Visa i Mastercard zbog previsokih naknada. Ova institucija je prvobitno odbila da uvaži zahtjeve o pokretanju spora nalik onom koji se protiv ovih firmi donedavno vodio u SAD. U međuvremenu, britanski regulator je promijenio odluku sa obrazloženjem da su Visa i Mastercard povećali naknade za preko 30% u realnom iznosu. To je preduzeća u Velikoj Britaniji koštalo više od 250 miliona funti, a nema dokaza da je sa poskupljenjem porastao i kvalitet usluga.
Nešto ranije, krajem marta ove godine, Visa i Mastercard, kao i banke sa kojima sarađuju u SAD, prihvatile su nagodbu sa američkim trgovcima, čime je okončan proces koji je trajao bezmalo dvije decenije. Dva kartičarska giganta pristala su na nešto niže naknade za plaćanja američkim kreditnim i debitnim karticama u narednih pet godina, što bi trgovcima trebalo da uštedi oko 30 milijardi dolara. Nagodba podrazumijeva i da će tužene kompanije ukinuti odredbe koje sprečavaju trgovce da usmjeravaju kupce na jeftinije načine plaćanja.
Pirova pobjeda
U američkoj javnosti se već komentariše da je ovo „Pirova pobjeda“. Kada je ovaj sudski spor započeo 2005. godine, trgovci su bili ogorčeni zbog vrtoglavo visoke prosječne međubankarske naknade od 1,75%. Od tada do postizanja nagodbe prosječna međubankarska naknada je porasla za 25%. Pojedini komentatori tvrde da je dobitak od 30 milijardi dolara za američke trgovce faktički gubitak, ne samo zato što su oni u međuvremenu potrošili daleko više od te sume na sve skuplje provizije za kartičarske transakcije, nego prvenstveno zbog toga što nije postignut glavni cilj.
Naime, trgovci su zahtijevali da se kompanijama Visa i Mastercard ograniči monopolski položaj koji im i omogućava da naplaćuju ovako visoke naknade. Strahuje se kako bi nagodba postignuta u martu mogla da posluži kao „Trojanski konj“ za blokiranje inicijativa da se zakonski obuzda prevelika dominacija ovih korporacija na američkom tržištu.
Više zastupnika u američkom Senatu podnijelo je prijedlog koji podržavaju i brojna trgovačka udruženja da se donese Zakon o tržišnom nadmetanju kreditnim karticama, koji bi otvorio vrata za lakši ulazak novih učesnika i proizvoda na kartičarsko tržište. Brojnija konkurencija bi korisnicima omogućila širi izbor, stvorila uslove za povoljnije provizije, a sve to bi doprinijelo i većoj stabilnosti ovog dijela finansijskog tržišta.
Protivnici takvog prijedloga tvrde da bi promjene propisa podstakle zajmodavce da uvedu nove naknade za potrošače kako bi sačuvali pogodnosti za trgovce. Usvajanje ovakve regulative bi zahtijevalo i potpunu reorganizaciju postojeće tehnologije za obradu kartica, što bi moglo da dovede do toga da više stranih platnih mreža obrađuje transakcije koje su izvršene američkim kreditnim karticama i da se time ugrozi nacionalna bezbjednost.
Oni koji nastoje da sa manje strasti analiziraju argumente za i protiv nove regulative, ističu da je možda najveći kvalitet ovog prijedloga u tome što on predstavlja prvi ozbiljan pokušaj da se uzdrma duopol Vise i Matrercarda, koji drže preko tri četvrtine kartičarskog tržišta u zapadnim zemljama.
Međubankarske naknade trn u oku
Ova dva giganta, od kojih je Visa započela svoju „karijeru“ 1958. a Mastercard 1966. godine, vrlo brzo su se nametnula na tržištu i tokom narednih decenija su „oduvala“ konkurenciju, poput kompanija Discover i AmEx. Zahvaljujući ovakvoj ekspanziji, Visa i Mastercard su došli u poziciju da nameću uslove trgovcima, uključujući i visinu naknada za obradu transakcija. To je bitno umanjilo konkurentnost malih trgovaca, jer ove troškove prevaljuju na potrošače kroz više cijene proizvoda. Američki trgovci troše oko 138 milijardi dolara godišnje na naknade za obradu kartičnih transakcija, što je u ovoj djelatnosti drugi najveći trošak nakon plata.
Šta duopol nudi zauzvrat? Sposobnost obrade 1700 transakcija u sekundi, uključujući prekogranične transakcije, veliku infrastrukturu i međunarodni doseg, veoma napredne sigurnosne sisteme koji korisnicima nude bezbjedan i pouzdan način plaćanja. To su samo neke od prednosti Vise i Mastercarda koje trenutna konkurencija teško može da dostigne.
Zašto se onda korisnici žale? Pored visokih naknada i strogih pravila povrata novca, ovim kompanijama se zamjera da je njihovo poslovanje netransparentno, da primjenjuju nepoštenu poslovnu praksu i prema korisnicima i u načinu na koji istiskuju konkurenciju s tržišta.
Poseban trn u oku su međubankarske naknade koje se naplaćuju za obradu transakcija. Evropska unija je ograničila naknade za kreditne kartice na 0,3%, u Kini WeChat i Alipay prikupljaju samo 0,1%, ali u SAD naknade za kreditne kartice nisu regulisane i mogu porasti i do 3,5%.
U Velikoj Britaniji, nakon što je napustila Evropsku uniju, povećane su naknade za prekogranične transakcije uprkos tome što nije bilo vidljivog povećanja troškova za izdavaoce kartica. „Tačno je da banke uzimaju dio tih naknada kako bi finansirale pogodnosti za svoje klijente. Međutim, enormne naknade koje plaćaju za korišćenje mreža generišu ogromnu zaradu za Visu i Mastercard i povećavaju troškove za potrošače. Trgovci su podigli maloprodajne cijene za 1,4% kako bi pokrili te troškove“, navodi britanski stručnjak za finansijska tržišta Majk Dejvis.
Na Istoku nešto novo
Dejvis podsjeća da za razliku od zapadnih tržišta, preostali svijet ima alternativu. Kineski Union Pay veći je po prihodima od Vise ili Mastercarda, iako nema isti međunarodni doseg. U Indiji, država je usmjerila banke da koriste lokalne alternative (NPCI) i kaznila zapadne kompanije zbog nepoštovanja lokalnih pravila o skladištenju podataka.
Dok nije izbio rat u Ukrajini i uslijedile sankcije Rusiji, ruska mreža MIR je predstavljala ozbiljnu konkurenciju na kartičarskom tržištu, navodi britanski analitičar i dodaje da ovakve nacionalne inicijative sve više postaju međunarodne kroz ugovore između kompanija iz različitih zemalja. Primera radi, singapurski PayNow i tajlandski PromptPay uspostavili su 2021. godine prvi sistem u svijetu za prekogranični prenos sredstava u realnom vremenu putem mobilnih telefona.
Istovremeno, sve veća dostupnost interneta u svijetu omogućila je korišćenje alternativnih metoda plaćanja na razvijenim, ali i na manje razvijenim tržištima. U suštini, većina njih koristi QR kodove ili mobilne aplikacije kako bi omogućila direktne platne transakcije između prodavaca i kupaca. Time se u potpunosti zaobilazi potreba za postojećom tehnologijom na kojoj su Visa i Mastercard izgradili svoja carstva.
Vladimir Adonov
Biznis & finansije, Finansije Top 2023/24
