Poslanici Skupštine Crne Gore trebalo bi danas da raspravljaju o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, kojim je proširen katalog krivičnih djela u odnosu na mogućnost konfiskacije imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Portal Analitika prenosi najznačajnije odredbe ovog akta.Vlada Crne Gore usvojila je početkom mjeseca Predlog zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, shodno čijim odredbama će se oduzimati imovina kojoj ne može da se dokaže porijeklo i ako je u nesrazmjeri sa zakonitim prihodima. Na imaoca je da dokaže porijeklo imovine.
Kome se oduzima imovina: Prema odredbama zakona, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću može se oduzeti ako je stečena u periodu prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela do pravosnažnosti presude, kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena imovinska korist i drugih okolnosti konkretnog slučaja koje opravdavaju oduzimanje imovinske koristi.
„Osnovana sumnja da je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću postoji ako je imovina učinioca, odnosno osumnjičenog za teška krivična djela, u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima. Ako je imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću sjedinjena sa imovinom stečenom na zakonit način, ukupna imovina učinioca ovog zakona će biti predmet oduzimanja do procijenjene vrijednosti imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću“, piše u tekstu zakona.
Oduzimanje od rođaka: Prema članu 9, imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću oduzeće se od člana porodice učinioca, bez obzira da li živi u zajedničkom domaćinstvu sa učiniocem. Članom porodice smatra se bračni ili vanbračni supružnik učinioca, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena
Policija može pokrenuti proces oduzimanja: Policija samoinicijativno ili po nalogu državnog tužioca preduzima mjere i radnje za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, pravna lica koja vrše javna ovlašćenja i drugi subjekti dužni su da, bez odlaganja, policiji dostave tražene podatke potrebne za otkrivanje i identifikovanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.og zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.
Ključna novina predviđena ovim zakonom je je proširenje kataloga krivičnih djela u odnosu na mogućnost proširenog oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Donošenje zakona doprinijeće unapređenju postupka finansijskih istraga, boljem uspostavljanju funkcionalne veze između organa koji posjeduju neophodne informacije za sprovođenje finansijskih istraga sa Državnim tužilaštvom, zapošljavanje određenog broja stručnih lica, te razmjena iskustava na regionalnom i međunarodnom nivou, posebno jer se imovinska korist stečena kriminalom često nalazi na teritoriji različitih država.
Navedeni propisom najprijeće se zamrzavati, a poslije pravosnažne presude oduzimati imovina osuđenim kriminalcima, kao i ona imovina za koju ta lica ne budu u stanju da dokažu da je stečena na zakonit način.
Izvor: Portal Analitika
