Javni dug država nastalih raspadom bivše SFRJ dostigao je ovih dana fantastičnih 90 milijardi eura. Em što je ta suma frapantna, em što su male šanse da te države te dugove ikada otplate.
Mada su poređenja, naročito u ekonomiji, uvjek nezgodna, treba ipak podsjetiti na to da je dug bivše države prije rasparčavanja bio gotovo četri i po puta manji, to jest oko 20 milijardi dolara.
Rekorder je za sada Slovenija, koja će se ove godine zadužiti gotovo 28,8 milijardi eura, ali ona ima i najmanje razloga za brigu jer je njen bruto domaći proizvod i najveći pa ima mogućnosti da ono što je uzela i vraća. Javni dug Slovenije u 2013. godini porastao je na 71,7 odsto bruto domaćeg proizvod i procena je da će ove godini dostići gotovo 81 odsto BDP-a.
„Ove godine, javni dug će porasti na 28,8 milijardi eura, odnosno 80,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je gotovo četiri puta veći nivo u odnosu na onaj iz 2008, prije izbijanja globalne finansijske krize”, navodi slovenački Zavod za statistiku.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Na drugom mjestu je Hrvatska s malo manjim zaduženjem od oko 28,7 milijardi, a pratih ih Srbija s dugom koji je prešao 20 milijardi eura. Tačnije, Ministarstvo finansija objavilo je da je javni dug Srbije na kraju marta iznosio je 20,507 milijardi eura, što je 62,3 odsto bruto domaćeg proizvoda. U martu je javni dug povećan 109 miliona eura.
Ostale republike, to jest države, debelo zaostaju, ali, s obzirom na njihovu ekonomsku snagu, i ono što duguju je previše.
Tako je država u Bosni i Hercegovini dužna oko 5,5 milijardi eura, Makedonci su za državne potrebe pozajmili 2,7 milijarde eura, a Crna Gora je dužna 1,7 milijardu.
Po ocjeni domaćih ekonomista, sve zemlje bivše SFRJ, sem Slovenije, polako klize u dužničko ropstvo i ako ne preduzmu hitne i oštre mjere, u njega će i zapasti.
Kako je izjavio saradnik Instituta za tržišna istraživanja Saša Đogović, zemlje bivše države tonu u velike dugove jer su raspad i dezintegracija tržišta destruktivno djelovali na industriju, proizvodnja je padala, tržište se smanjilo, a konkurentnost privreda i firmi značajno pala. Izgubljena su tržišta u Africi, Aziji.
Izvor b92
