Budžetskim korisnicima i zaposlenima u državnoj službi Saudijske Arabije biće podijeljeno 32 milijarde dolara. Draguljari u Rijadu već danima zadovoljno trljaju ruke. Kako kažu, mušterija je više nego što mogu da stignu da usluže. Televizijske stanice o tome već prave reportaže, među njima i En-Bi-Si.
Iznenadna najezda na ovu čuvenu “tržnicu dragocjenosti pod otvorenim nebom” nije slučajna – kralj Salman, novi monarh Saudijske Arabije, u vrijeme u kojem većina svijeta grca u dugovima, odlučio je da časti svoje podanike, i to sa oko 32 milijarde dolara.
Tu odluku donio je nakon što je na tronu prošlog mjeseca naslijedio svog preminulog polubrata, kralja Abdulaha, a procjenu o tome koliko je to, zapravo, novca uradila je filijala “Ešmor grupe” u Rijadu. Da bi bilo slikovitije – riječ je o svoti koja prevazilazi godišnji budžet Nigerije, najveće afričke ekonomije.
Prema podacima koje navodi “Njujork tajms”, oko tri miliona zaposlenih od ukupno pet i po, dobiće dvije mjesečne plate, što je oko 5.000 dolara. Osim toga, novac će biti dodijeljen sportskim klubovima, umjetničkim i drugim profesionalnim udruženjima, biće investicija na polju vodovoda i električne energije.
Velika vladina ulaganja takođe nisu novina za ovu zemlju, pošto su mnogi ruralni predjeli Saudijske Arabije napredovali upravo zbog uloženog državnog novca, pa je stanovništvo prestalo da se bavi stočarstvom, već se po selima voze džipovi i kupuju “ajfon” telefoni.
Međutim, ovogodišnja nagrada privukla je priličnu pažnju. Razloga je nekoliko. Kralj Salman, za kojeg se, kako analizira Bi-Bi-Si, vjeruje da neće biti zainteresovan za društvenu reformu svoje zemlje, već da je više orijentisan ka strogim religijskim pravilima, započeo je vladavinu brzim smjenama u državnim tijelima i otpuštanjem velikog broja ministara. Na ovaj način on je ekspresno postao popularan među građanima, pa priče o nepoštovanju ljudskih prava ili očekivanoj političkoj reformi ostaju u drugom planu.
Osim toga, prema procjenama velikih investicionih fondova, pad cijena nafte smanjiće saudijske prihode od trgovine “crnim zlatom” za oko 20 posto, što može rezultirati povećanim deficitom te zemlje, zbog čega je ova darežljivost još zanimljivija.
Spekuliše se da takozvani “akt dobre volje” ima i političku pozadinu – da odagna strah od ekstremista Islamske države, koja se odomaćila u komšiluku i za koju se strahuje da bi mogla negativno da utiče na mlade Saudijce, kao što se to dešava u zemljama u regionu.
“Činjenica je da većina stanovnika zavisi od vladinih subvencija, direktno ili indirektno. Ali, jednog dana nestaće nam i nafte, pa ne mislim da je dobro razmaziti narod na ovaj način”, mišljenja je Abdulah el Alami, saudijski pisac i ekonomista, o čemu je govorio za “Njujork tajms”.
O svemu pomenutom se uopšte ne razmišlja. Saudijci su počeli da troše, primjećuje “Tajms ov Indija”. Čak je i “Tviter” pun pošalica koje se dijele na mreži, a koje se tiču iznenadne veće količine novca u njihovim novčanicima. Kupuju se dragulji i zlato, neki se žene prvom, drugom ili trećom ženom, neki daju novac i u dobrotvorne svrhe. Ipak, ima i onih koji vraćaju dugove, čija mjesečna zarada ne zadovoljava sve potrebe, pa će Šahir Muhamed, nastavnik u osnovnoj školi potrošiti bonus na iznajmljivanje stana i za karte za prevoz, što je jedna od mnogih priča koje prenose agencije.
Bitno je pomenuti da ni pojedini privatnici nisu zaboravili svoje zaposlene. Nakon Salmanove odluke, neke privatne kompanije uradile su isto što i kralj, čime su trgovcima u ovom dijelu svijeta dali još malo razloga za slavlje, prenosi Politika.
Dekret kojim se novac na ovaj način daje nije neuobičajen. Dio je tradicije. Mnogi se sjećaju da je 2005. kralj Abdulah nakon svog krunisanja povećao plate za 15 odsto, dok je 2011, kada se vratio sa uspešnog liječenja u inostranstvu, odobrio bonus u visini jedne mjesečne zarade. To su tada neki analitičari dovodili u vezu i sa “arapskim prolećem”, koje potresa arapski svijet od kraja 2010, pa se mislilo da je kralj ovim želio da predupredi eventualne nemire kod kuće.
