Cijena zlata na svjetskom tržištu premašila je 1.300 dolara za uncu prvi put od avgusta prošle godine, temeljem špekulacija da će usporavanje globalnog rasta podstaknuti centralne banke da povećaju monetarne podsticajne mjere, a u takvom raspoloženju raste potražnja za utočištima za kapital, analiziraju svjetski mediji.
Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka ovog su mjeseca snizili prognoze rasta globalne privrede, premda su procjene podignute za američku ekonomiju. Zvaničnici u Evropi i Aziji pod pritiskom su da preduzmu nove poteze kako bi poduprli rast u kontekstu niske inflacije koja je duže vrijeme ispod ciljane.
“Kapital se usmjerava u sigurna utočišta poput zlata”, kazao je Mark To, analitičar u finansijskoj grupi Wing Fung. “Na tržištu je trenutno mnoštvo vijesti koje podupiru rast cijena zlata, uključujući očekivanja nižih stopa globalnog rasta, neizvjesnosti oko toga što će preduzeti Evropska centralna banka (ECB), kao i očekivanja dodatnih monetarnih podsticaja širom svijeta”, izjavio je on za agenciju Bloomberg.
Cijena zlata za promptne isporuke porasla je za 0,6 posto, na 1.303 dolara za uncu. Prošle sedmice poskupila je za 4,7 posto, najviše od 2013. godine, jer su ulagači tražili sigurno utočište za kapital zbog potresa na valutnim tržištima nakon što je švajcarska centralna banka ukinula mjere ograničenja kursa franka prema euru.
Ove godine cijena zlata je već porasla za 9,8 posto.
Taj plemeniti metal u prošloj je godini pojeftinio 1,4 posto, nakon što joj cijena u 2013. pala za čak 28 posto, što znači da bilježi drugu godinu zaredom pad cijene nakon 2000. godine. Uzlet dionica i poboljšano stanje američke ekonomije obeshrabrilo je pojedine ulagače u pogledu ulaganja u zlato.
U međuvremenu, i srebru je takođe porasla cijena, i to za 1,9 posto, na 18,3327 dolara za uncu, što je njegova najviša cijena od septembra prošle godine.
