Ove bi sedmice moglo biti jasnije je li na Wall Streetu na snazi korekcija cijena akcija na niže ili tronedjeljni pad indeksa predstavlja samo privremeni predah uoči novog rasta cijena.
Dow Jones oslabio je prošle sedmice 1,3 odsto, na 17.511 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,2 odsto, na 2.019 bodova, a Nasdaq indeks 1,5 odsto, na 4.634 boda.
Od 29. decembra, kada je dostigao najviši nivo u istoriji, S&P 500 indeks pao je tri sedmice zaredom, izgubivši više od 3 odsto.
To je ponajviše posljedica zabrinutosti zbog pada cijena nafte za gotovo 60 odsto u posljednjih šest mjeseci, na najniže nivoe u šest godina. Ulagači nisu sigurni je li to signal za kupovinu ili prodaju.
Pad cijena goriva donosi Amerikancima znatne uštede, pa je indeks raspoloženja potrošača u ovom mjesecu dostigao najviši nivo u 11 godina.
S druge strane, niže cijene nafte ukazuju na slabljenje globalne potražnje zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija, što bi moglo negativno uticati i na poslovne rezultate američkih kompanija.
Cijena bakra, koji se smatra dobrim pokazateljem ekonomske aktivnosti jer se uveliko koristi u građevinskoj i telekomunikacionom industriji, pala je prošle sedmice 8 odsto, na najniže nivoe u pet i po godina.
Dodatnu nesigurnost na tržištima izazvala je prošloga četvrtka Švajcarska narodna banka (SNB) koja je neočekivano odustala od obrane kursa franka prema evru na minimalnih 1,20 franaka za evro, zbog čega je ‘švajcarac’ naglo ojačao prema dolaru i evru.
Pritom je kurs dolara prema evru dostigao najviši nivou u 11 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je, pak, od juna prošle godine za 16 odsto.
To je mač s dvije oštrice. Zbog toga, naime, proizvodi američkih izvoznika na svjetskom tržištu poskupljuju, što bi im moglo nagristi prihode. S druge strane, jačanje dolara potiskuje inflaciju u SAD-u, pa bi američka centralna banka Fed mogla voditi popustljivu monetarnu politiku duže nego što se očekivalo.
Prošle je sedmice zabilježen odliv novca iz američkih akcijskih u obvezničke fondove. Prema podacima Reutersovog odjeljenja Lipper, iz akcijskih je fondova povučeno oko 4,1 milijarda dolara, dok je u obvezničke uloženo 4,3 milijarde.
Početak sezone objave kvartalnih poslovnih izvještaja nije impresionirao. Doduše, od 40 kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile finansijske izvještaje, njih 55 odsto izvijestilo je o većim prihodima nego što se očekivalo, a čak 77,5 odsto o većim zaradama.
No, prognoze su posljednjih sedmica oštro smanjene. Sada u anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom kvartalu ostvarile rast dobiti za 3,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok su još u anketi početkom oktobra očekivali rast zarada za otprilike 11 odsto.
I dok dio analitičara očekuje nastavak pritiska na tržište i korekciju cijena akcija, odnosno pad indeksa za više od 10 odsto u odnosu na njihove prethodne najviše nivoe, što nije zabilježeno više od tri godine, dio smatra da je, nakon pada cijena akcija u posljednje tri sedmice, dobra prilika za kupovinu.
Tim više što se očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) već ove sedmice agresivnije olabaviti monetarnu politiku, što pozitivno utiče na tržište akcija.
Nada da će ECB, po uzoru na američki Fed, konačno početi kupovati državne obveznice kako bi podržala rast ekonomije i suzbila opasnost od deflacije već je prošle sedmice podstakla snažan rast cijena akcija na najvažnijim evropskim berzama. Hina
