Vlada Mila Đukanovića bi ubrzo trebalo da odluči da li će osnovati novu telekomunikacionu kompaniju, o čemu su u julu završeni izvještaji koji idu u prilog donošenju takve odluke, saznaju “Vijesti”.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, godinu su tri stručna tima, koje je Vlada angažovala, radila na utvrđivanju opravdanosti odluke da država, nakon što je 2005. godine prodala Telekom Crne Gore kojeg su stvarale generacije, osnuje novu telekomunikacionu kompaniju u kojoj će biti vlasnik.
Novi telekom zasnivao bi se na postojećoj telekomunikacionoj infrastrukturi Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i Željezničke infrastrukture, a za razvoj usluga, prije svega, brzog pristupa internetu i televiziji, bile bi potrebne svježe investicije.
Ideja osnivanja državnog telekoma stara je nekoliko godina, nakon što su u Vladi shvatili da se veliki dio prometa na tom segmentu tržišta odliva iz Crne Gore, prije svega zbog toga što su tri ključne kompanije na tom tržištu u dominantnom vlasništvu stranih firmi.
U vladajućoj koaliciji većina u DPS-u je presudila da treba prodati Telekom, najavljujući da će se od toga graditi autoput, a ignorisali su upozorenja stručnjaka da država ne smije ostati bez takve kompanije. SDP je saopštavao da ne treba prodavati infrastrukturu.
Prema sadašnjim podacima, na crnogorskom tržištu telekomunikacija godišnje se “okrene” oko 300 miliona eura, ili oko značajnih 10 odsto cijelog bruto domaćeg proizvoda (BDP) Crne Gore.
Najveći dio tog “kolača” pripada najvećem “igraču” na tržištu, Crnogorskom Telekomu, u kojem je skoro 76,5 odsto akcija u vlasništvu Mađar Telekoma, koji kontroliše Dojče telekom.
Odluka o formiranju državnog telekoma, prema sagovorniku “Vijesti” koji je učestvovao u izradi dokumentacije, opravdana je iz više razloga, iako dovodi u pitanje kako će kompanija poslovati nakon osnivanja.
“Izdaci države za telekomunikacione usluge su enormni na godišnjem nivou, pa se i sa tog aspekta može pravdati odluka o osnivanju vlastitog telekoma”, kaže on i dodaje:
“Pitanje je, međutim, kako će se tom kompanijom upravljati, jer, iako postoji tržišno opravdanje za njeno osnivanje, to ne garantuje da neće biti samo jedno u nizu državnih gubitaša čije ćemo minuse na kraju mi, kao poreski obveznici, pokrivati. Ukoliko to bude zdrava kompanija sa optimalnim brojem stručnog kadra, onda se može govoriti o dobroj realizaciji te ideje”.
Telekom Crne Gore privatizovan je 2005. godine sa kompletnom infrastrukturom. Država je preko fondova bila vlasnik nešto više od 51 odsto akcija koje su bile ponuđene na tenderu za privatizaciju, a pobijedio je Mađar Telekom (član Dojče Telekom grupe), koji je za taj udio ponudio 114 miliona eura.
Mađari su, zahvaljujući kontribuciji Vlade Crne Gore manjinskim akcionarima, vrlo brzo nakon toga kupili dodatnih 25 odsto akcija Telekoma, čime su došli do super-većinskog udjela i potpune kontrole nad kompanijom. Američki istražni organi tvrde da su tadašnji direktori Mađar Telekoma osmislili koruptivnu šemu, preko koje su podmitili više predstavnika crnogorske Vlade, kao i “sestru najvišeg Vladinog zvaničnika koja se bavi advokaturom”, zarad sticanja dodatnog paketa akcija. Nakon medijskog i diplomatskog pritiska, crnogorsko Vrhovno državno tužilaštvo pokrenulo je istragu tog slučaja, ali se njeni rezultati još čekaju.
Koristili bi ono što imaju državni CGES i Željeznička infrastruktura
Ono što ide u prilog formiranju državnog telekoma je činjenica da već postoji kvalitetna infrastruktura za pružanje telekomunikacionih usluga, pa će u novom telekomu, najvjerovatnije, najveći vlasnici i biti kompanije koje su formalni vlasnici kablova i instalacija – CGES i Željeznička infrastruktura.
“Vijestima” je iz CGES-a ranije saopšteno da svaka njihova trafo-stanica ima priključak na optički kabl, pa bi krajnjim korisnicima na brz i, što je važnije, jeftin način mogle biti isporučene usluge interneta i televizije.
Optičku infrastrukturu jedino posjeduje još Crnogorski telekom, koji bi, u slučaju da Vlada zaista odluči da pokrene svoj telekom, bio najveći konkurent.
Da je budućnost telekomunikacija u optičkoj infrastrukturi shvatili su i u najmlađem telekomunikacionom operatoru, M:telu, iz kojeg su najavili milionske investicije za gradnju vlastite mreže optičkih kablova.
