Atlas banka tvrdi da nije izdala garanciju od 12.5 miliona eura arapskoj kompanija Kaspia Property Holdings (KPH) na iznos od 12.5 miliona eura, već je izdala nacrt garancije što je neobavezujući pravni akt.Arapska kompanija KPH, prema informacijama ,,Vijesti”, tužila je Privrednom sudu Atlas banku jer joj nije isplatila 12,5 miliona, iako se izvršni direktor banke Đorđe Đurđić potpisom na to obavezao prilikom izdavanja garancije i mjeničnog ovlašćenja banke.
Prije Atlas banke tu finansijsku obavezu Arapima, prema dostupnoj dokumentaciji, trebalo je da izmiri Knežević za kojeg su u spisima suda u tom predmetu, navedeni podaci da je državljanin Kipra.
“Demantujemo navode da smo izdali bilo kakvu bankarsku garanciju ili ovlašćenje za naplatu. Istina je da smo izdali nacrt garancije kao neobavezujećeg pravnog akta po zahtjevu klijenta koji je trebalo da uspostavi poslovni odnos sa KPH”, kazali su iz banke.
S obzirom na to da nije došlo do saradnje između klijenta banke (Kneževića) i KPH, kako objašnjavaju, Atlas banka nije primila zahtjev z i izdavanje garancije koja 1 >i u skladu sa normativnoi a regulacijom kojom se regulišu obligacioni odnosi i bankarsko poslovanje pristupila proceduri izdavanja bankarske garancije uz zaključivanje akcernih poslova u vidu uspostavlja nja adekvatnog obezza tu vrstu pravnog posla.
Dodaju da kompanija KPH nije nikad ušla u bilo kakve poslovne odnose sa bankom, da nije obavljala transakcije i nije imala otvoreni račun u banci. Smatraju da dostavljanje nacrta bankarske garancije za potrebe pregovaranja kako bi se uspostavila poslovna saradnja klijenta banke sa trećim licima ne može im stvoriti bilo kakvu obavezu što će se nesporno utvrditi u postupku pred Privednim sudom.
Iz Centralne banke “Vijestima” su kazali da ne mogu davati bilo kakvu ocjenu o osnovanosti zahtjeva KHP, odnosno, o ishodu sudskog spora jer je on u toku. Prema informacijama kojima raspolažu, Atlas banka je u izvršnom postupku prigovorom osporila rješenje o izvršenju koje je donio javni izvršitelj, Privredni sud prihvatio prigovor i dalji postupak u skladu sa Zakonom o izvršenju nastavljen po pravilima koja se primjenjuju povodom prigovora protiv platnog naloga. Iz CBCG su kazali da u okviru svoje supervizorske funkcije prate finansijsko stanje i poslovanje svih banaka, a posebnu pažnju usmjeravaju na događaje koji mogu stvarno ili potencijalno negativno uticati na rizični profil određene banke i preduzima odgovarajuće mjere za popravljanje stanja u banci utvrđene zakonom.
“U tom smislu, odgovor CBCG na bilo koji događaj koji značajnije slabi finansijsku poziciju neke banke se ogleda u preduzimanju odgovarajućih zakonom propisanih mjera kojima se eliminišu ili umanjuju negativne posljedice tog događaja za banku i za bankarski sistem u cjelini”, kazali su u CBCG.
Stečaj banke bi uticao na cijeli sistem
Na pitanje kako bi se eventualno uvođenje stečaja u Atlas banku odrazilo na cjelokupni bankarski sistem iz CBCG su odgovorili da je to hipotetičko pitanje i da nije uputno vezati ga za konkretan slučaj.
“Otvaranje stečaja nad nekom bankom se može u manjoj ili većoj mjeri negativno odraziti na ukupni bankarski sektor. Treba imati u vidu da postojeći regulatorni okvir, uspostavljen zakonima o o bankama, finansijskoj stabilnosti i drugim propisima sadrži razrađene mehanizme čijom se primjenom smanjuje rizik od stečaja banke. U slučaju da do stečaja određene banke ipak dođe, instrumenti zaštite deponenata sadržani u Zakonu o zaštiti depozita značajno umanjuju negativne posljedice stečaja”, rekli su u CBCG.
Izvor: Vijesti
