Osam godina od nastanka bitkoina, centralne banke širom svijeta sve više prepoznaju potencijale opadanja i povećanja vrijednosti digitalnih valuta.
Čuvari globalne ekonomije imaju dva seta pitanja za rješavanje ovih problema. Prvo je šta treba uraditi kada je riječ o pojavljivanju i rastu privatnih kriptovaluta, koje privlače sve više pažnje. Drugo pitanje je da li svaka centralna banka treba da izda svoje zvanične kriptovalute.
SAD: Pitanje privatnosti je zabrinjavajuće
Istraživanje Fed-a o kriptovalutama je u ranoj fazi i nije naročito entuzijastično kada je riječ o ideji odgovora centralnih banaka na napredak bitkoina. Džerom Pauel, član odbora i kandidat za predsjednika izjavio je da prije ideje o kriptovalutama centralnih banaka stoje “smisleni” izazovi, te da bi pitanja privatnosti mogla biti problem.
EU
Evropska centralna banka je više puta upozoravala na opasnosti ulaganja u digitalne valute. Potpredsjednik Vitor Constancio je u septembru rekao da bitkoin nije valuta, već “tulipan” – aludirajući na ’balon’ situaciju koji je zadesio Holandiju u 17. vijeku. Kolega Benoit Coeure upozorio je na nestabilnu vrijednost bitkoina i moguće veze sa utajama poreza i kriminalom, koje stvaraju velike rizike.
Kina: Uslovi su zreli
Kina je jasno stavila do znanja da kineska centralna banka ima potpunu kontrolu nad kriptovalutama. Narodna banka Kine vjeruje da su ostvareni uslovi kako bi ta zemlja prihvatila novu tehnologiju. Međutim, centralna banka Kine je prekinula privatne digitalne emisije, zabranivši razmjenu trgovanja bitkoinom i drugim digitalnim valutama. Iako nema zvaničnog datuma početka uvođenja digitalnih valuta, vlasti tvrde da bi digitalizacija mogla pomoći u poboljšanju efikasnosti plaćanja i omogućiti tačniju kontrolu valuta.
Njemačka: Spekulativna igrarija
U zemlji u kojoj mnogi građani i dalje preferiraju plaćanje gotovinom, Bundesbank naročito strahuje od popularizacije bitkoina i drugih virtuelnih valuta. Član odbora njemačke centralne banke Carl-Ludvig Thiele smatra da je bitkoin “više špekulativna igračka nego nov način plaćanja.” Pomjeranje depozita u blokčejnove moglo bi poremetiti poslovne modele banaka i moglo bi ugroziti trenutnu monetarnu politiku, rekao je Thiele. Istovremeno, Bundesbank aktivno proučava primjenu tehnologije u platnim sistemima.
U.K .: Potencijalna ‘revolucija’
Guverner Banke Engleske Mark Carnei je naveo da su kriptovalute dio potencijalne “revolucije” u svijetu finansija. Centralna banka ove zemlje je prošle godine pokrenula akcelerator finansijske tehnologije, praksu koju Silikonska dolina koristi za inkubiranje mladih kompanija. Karnei kaže da je tehnologija zasnovana na blokčeinu i obećavajuća je, a naročito kada je riječ o omogućavanju centralnim bankama da ojačaju svoju odbranu od sajber napada.
Indija: Nije dopušteno
Indijska centralna banka se suprotstavlja kriptovalutama s obzirom da mogu biti kanal za pranje novca i finansiranje terorizma. Ipak, rezervna banka Indije ima grupu koja proučava da li digitalne valute podržane od strane globalnih centralnih banaka mogu biti korišćene kao zakonito sredstvo. Trenutno, upotreba kriptovaluta predstavlja kršenje deviznih pravila.
Rusija: ‘Piramidalne šeme’
Ruska centralna banka izrazila je zabrinutost zbog potencijalnih rizika iz digitalnih valuta, a guvernerka Elvira Nabiulina je rekla da Rusija ne želi da legalizuje piramidalne šeme i “potpuno je protiv privatnog novca, bez obzira da li je u fizičkom ili virtualnom obliku. Zbog toga Banka Rusije preferira da odloži odluku o regulisanju finansijskih instrumenata, osim ako predsjednik Vladimir Putin ne preduzme mjere za ubrzanje postupka. Centralna banka će sarađivati sa tužiocima kako bi blokirala web stranice koje omogućavaju malim investitorima pristup razmjeni bitkoina, kaže Sergej Švetsov, zamjenik guvernera.
