Šta će biti sa stanovima i poslovnim prostorima koje je firma Maestral inžinjering iz Budve, čiji je vlasnik Blažo Dedić, prodala građanima sa hipotekom, i dalje je neizvjesno, jer je predmet “zapeo” u Ministarstvu finansija kod drugostepenog organa.Pravna zastupnica Hipo Alpe Adria banke (HAAB) Tamara Durutović potvrdila je Dnevnim novinama da je u toku postupak etažne razrade zgrade, dijela koji pripada Maestral inžinjeringu, kako bi svaki stan dobio svoj PD broj.
Ona je objasnila da je zgrada podijeljena na tri dijela i da se tačno zna koji dio kojem od suvlasnika pripada.
“Po žalbi na rješenje koje je donio katastar Budva predmet je kod Ministarstva finansija, kod drugostepenog organa, koji je već prekoračio rokove i još nije donio odluku”, kazala je Durutović.
Šta će banka uraditi zavisi od odluke Ministarstva, ali Durutović pretpostavlja da će ići na izvršenje, odnosno vjerovatno će razmotriti mogućnost prinudne naplate.
Dugogodišnju agoniju stanara zgrade u Ulici Filipa Kovačevića u budvanskom naselju Rozino izazvao je, ističe Durutović, Maestral inženjering, a ne Hipo Alpe Adria banka.
“Svi oni su kupili stanove, a znali su da postoji hipoteka na zemljištu. Stanari su znali u šta ulaze. Ne znam kako su vršili plaćanje kupoporodajne cijene, da li na ruke ili na račun”, kazala je ona.
Međutim, stanari popularne zgrade Babilon Maestral inžinjeringa u Budvi negiraju da su znali za hipoteku.
“Da smo znali, ne bismo kupovali stanove. Nijesmo ludi, ne ležimo na parama. Dedić sada pokušava da plasira tu priču, ali ona ne drži vodu. Prevario nas je i zloupotrijebio dugogodišnja poznanstva i prijateljstva sa mnogima od nas”, kazali su stanari ogorčeni na postupak Dedića.
Vlasnik firme Maestral inžinjering Blažo Dedić je placeve od 1.089 i 1.266 kvadrata na katastarskim parcelama br. 548 i 542, na kojima je kasnije izgradio zgradu, stavio pod hipoteku da bi podigao kredit od 2.900.000 eura za gradnju stambeno-poslovnog objekta od 77 stanova i 10 poslovnih prostora.
Stanove i poslovne prostore prodavao je po cijeni od 1.500 do 2.000 eura po metru kvadratnom. Iznos kredita sa kamatama u međuvremenu je narastao na skoro četiri miliona eura.
Izvor: CdM, Dnevne novine
