Najveća javna ponuda akcija (IPO) u istoriji, izlazak SpaceX-a na berzu, dobija konkretne obrise. Kompanija u vlasništvu Elona Muska objavila je da će 555,6 miliona akcija prodavati po 135 dolara, što znači da namjerava da prikupi 75 milijardi dolara. Pri toj procjeni vrijednosti, SpaceX će imati tržišnu kapitalizaciju od vrtoglavih 1,77 biliona dolara. Time će nadmašiti dosadašnju rekordnu procjenu vrijednosti saudijske naftne kompanije Aramco, koja je prilikom izlaska na berzu 2019. imala kapitalizaciju od 1,7 biliona dolara.
Naravno, ovaj istorijski izlazak na berzu odraziće se i na imovinu samog Muska, sa 723 milijarde dolara ubjedljivo najbogatijeg čovjeka na svijetu, prema Bloombergovom indeksu milijardera. Musk posjeduje 4,8 miliona akcija klase B koje mu daju 10 puta veća glasačka prava od akcija klase A koje se prodaju u IPO-u. Pri IPO cijeni Muskov udio vrijedi 648 miliona dolara. Tu treba ubrojiti i 350 miliona opcija. U svakom slučaju, Elon Musk će nakon uvrštenja SpaceX-a povećati svoje šanse da u istoriju uđe kao prvi bilionaš.
Kako i gdje kupiti?
Ono po čemu će ovaj IPO biti dodatno specifičan jeste neuobičajeno veliki udio akcija koje će biti ponuđene malim investitorima. Dok u pravilu toj vrsti investitora ide tek pet do deset odsto izdanja, SpaceX je odlučio „retailu” ponuditi čak trećinu. Ovakva odluka nije neobična. Musk ju je najavio još 2020. godine, govoreći o mogućem izlasku SpaceX-a na berzu. Uz to, odražava i Muskove višegodišnje simpatije prema malim investitorima u odnosu na velike banke sa Wall Streeta.
Međutim, može se reći da su simpatije obostrane, ako se pogleda struktura akcionara Tesle. Među velikim američkim tehnološkim akcijama, Tesla ima ubjedljivo najveći udio malih akcionara, čak 42,4 odsto, prema podacima kompanije S&P Capital IQ. Ilustracije radi, prvi pratilac je Apple sa „tek” 34,2 odsto udjela malih investitora. Toliki udio malih investitora jedan je od glavnih razloga upornog rasta Tesline akcije, kojom se trenutno trguje po 382 godišnje zarade. I to uprkos tome što prodaja Teslinih električnih automobila usporava već drugu godinu zaredom.
Kako je navedeno u prospektu dostavljenom američkom finansijskom regulatoru, Komisiji za hartije od vrijednosti i berze (SEC), mali investitori iz cijelog svijeta moći će da upišu akcije SpaceX-a putem platformi investicionih kuća Charles Schwab i Fidelity, zatim E*Tradea, koji je u vlasništvu Morgan Stanleyja, kao i internet finansijskih platformi Robinhood i SoFi Technologies. Upis akcija samo za američke male investitore preuzeće Bank of America.
Kako će se kretati cijena?
Izabranih pet brokerskih platformi trebalo bi tako da „proguta” oko 20 milijardi dolara koje će upumpati mali investitori. To ne bi trebalo da bude problem s obzirom na to da se preko njih „vrti” više od 10 biliona dolara imovine klijenata.
Međutim, Charles Schwab zahtijeva da investitor na računu ima najmanje 100 hiljada dolara raspoloživih za ulaganje. Isti iznos inače traži i Fidelity, ali su iz te investicione kuće najavili da će zbog javne ponude SpaceX-a prag sniziti na svega 2.000 dolara. Za učešće u IPO-u putem Robinhooda, SoFija i E*Tradea nema minimalnog praga. Konačna cijena akcije biće objavljena 11. juna, dan prije početka trgovanja SpaceX-om na berzi.
Za sada je nejasno po kojem će ključu akcije biti raspodijeljene investitorima. Fidelity je objavio kako neće uzimati u obzir upisanu količinu kao indikator interesa, odnosno da investitor koji upiše veću količinu neće imati prednost u alokaciji u odnosu na one koji su upisali manji broj akcija. Fidelity je samo naveo da investitori u alokaciji neće dobiti više akcija od upisanog broja. Kod SoFija i Robinhooda, prema najavama, u podređenom položaju pri alokaciji mogli bi biti investitori koji su učestvovali u ranijim IPO-ima preko tih platformi, a akcije su prodali za manje od mjesec dana. Time se očito želi obeshrabriti špekulante, iako je riječ o legitimnom investicionom pristupu.
Tim više ako cijena SpaceX-a na berzi skoči već prvog dana trgovanja. To je, naravno, nezahvalno predviđati, ali poznatiji američki finansijaši prilično su skeptični prema nešto dugoročnijim izgledima kretanja cijene. Michael Burry, investitor poznat po golemoj zaradi koju je ostvario predvidjevši slom drugorazrednih hipotekarnih kredita u SAD-u 2007. godine, u objavi na društvenim mrežama napisao je da u finansijskim izvještajima SpaceX-a nema ničega što bi sugerisalo da kompanija treba da vrijedi bilion dolara, a kamoli gotovo dva biliona dolara.
Burry je, doduše, već poslovično pesimističan, ali ostali analitičari takođe pozivaju na oprez. Jay Ritter, profesor finansija na Univerzitetu Florida, za Forbes je kazao da će akcija SpaceX-a vjerovatno biti pod uticajem „Muskovog efekta”. To znači da će u IPO-u vladati veliko interesovanje, a da će nakon uvrštenja na berzu cijena akcije biti vrlo kolebljiva i pod uticajem Muskovih objava na X-u.
Ko i koliko zarađuje?
Kada se govori o potencijalu ove kompanije, a i akcije, važno je razumjeti čime se SpaceX zaista bavi. Iako je u javnosti najpoznatiji kao kompanija za svemirske letove, to je jedan od tri stuba na kojima počiva poslovanje kompanije. Osim toga, taj će stub kroz nekoliko godina postati sve manje važan. Uz svemirske letove, SpaceX se bavi satelitskim internetom kroz poznati Starlink, kao i vještačkom inteligencijom u obliku segmenta xAI.
U ukupnim prošlogodišnjim prihodima od 18,7 milijardi dolara, 33 odsto višim nego u 2024, Starlink je učestvovao sa više od 60 odsto, generišući 11,4 milijarde dolara, stoji u objavljenom prospektu. Starlink je trenutno i jedini profitabilni dio poslovanja. Svemirski prevoz, zahvaljujući dominaciji na tržištu komercijalnih lansiranja, donio je nešto više od četiri milijarde dolara, odnosno 22 odsto prihoda. Segment vještačke inteligencije donio je 3,2 milijarde dolara, odnosno 17 odsto prihoda.
Kada se podvuče crta, SpaceX je lani poslovao s ukupnim gubitkom od 4,9 milijardi dolara. Gubitak je prvenstveno generisan eksplozijom troškova istraživanja i razvoja (R&D), koji su porasli na 8,6 milijardi dolara, oko 46 odsto ukupnih prihoda, uglavnom zbog izgradnje AI i serverske infrastrukture. Međutim, prilagođena EBITDA dostigla je 6,6 milijardi dolara, što ukazuje na snažnu operativnu profitabilnost same jezgre poslovanja prije amortizacije i ogromnih R&D troškova.
Rukovodstvo SpaceX-a u prospektu je istaklo fascinantne podatke o tržišnom potencijalu i megaugovorima koji bi trebalo da opravdaju procjenu vrijednosti. Tu se ističe ugovor s Anthropicom, tvorcima AI modela Claude, o pružanju usluga „u oblaku” računarske infrastrukture. Anthropic se obavezao da plaća 1,25 milijardi dolara mjesečno do maja 2029. godine za pristup Colossus računarskim klasterima. To je 15 milijardi dolara novih prihoda godišnje samo od jednog klijenta.
Što se tiče procjene ukupnog tržišta, SpaceX u prospektu procjenjuje da će ono vrijediti nevjerovatnih 28,5 biliona dolara. Od toga AI i računarska infrastruktura imaju tržišni potencijal od 26,5 biliona dolara, satelitska povezanost, odnosno Starlink, ima potencijal od 1,6 biliona dolara, a svemirski letovi od 370 milijardi dolara.
Skupo ili povoljno?
Prema trenutnim pokazateljima poslovanja, IPO cijena uopšte nije povoljna, s obzirom na neto gubitak. Međutim, kod tehnoloških divova u fazi hiperrasta, posebno onih koji spajaju svemirsku infrastrukturu i vještačku inteligenciju, pitanje dobiti u trenutku IPO-a rijetko kada bude odlučujuće za investitore. Kako je zbog gubitka osnovni pokazatelj, odnos cijene i zarade (P/E), negativan, primjereniji je P/S odnos, odnosno odnos tržišne kapitalizacije i ukupnih prihoda. Uz kapitalizaciju od 1,77 biliona dolara i prihode od gotovo 19 milijardi dolara, taj odnos iznosi oko 95, što je veoma visoko.
Za poređenje, Nvidia, kao predvodnik trenda vještačke inteligencije, trguje se na nivou P/S-a između 30 i 40. Tradicionalne svemirske ili telekomunikacione kompanije imaju P/S odnos ispod 5. Dakle, kroz istorijske naočare, akcija SpaceX-a se u ponudi procjenjuje izuzetno skupom. Međutim, priča o „povoljnosti” dobija potpuno drugu dimenziju ako se uračunaju procjene budućeg poslovanja, odnosno takozvani „Forward P/E”, očekivani odnos cijene akcije i dobiti kompanije za buduće periode.
Osim već pomenutog ugovora s Anthropicom, u tu računicu treba ubrojiti i potencijal Starlinka. Starlink je u 2025. ostvario 11,4 milijarde dolara prihoda uz EBITDA maržu od 63 odsto, odnosno 4,4 milijarde dolara prilagođene operativne dobiti. Jednom kada se satelitska konstelacija kompletira, kapitalni troškovi će drastično pasti, a Starlink će se pretvoriti u „mašinu za štampanje novca”. Uz zadržavanje 30-postotne stope organskog rasta Starlinka, prihodi SpaceX-a bi već krajem 2026. ili u 2027. mogli premašiti 40 do 50 milijardi dolara.
Sve u svemu, akcija SpaceX-a je klasična brzorastuća tehnološka priča, pa bi se u tom kontekstu cijena od 135 dolara mogla pokazati kao fer ulazna cijena. Ona je povoljna isključivo onim investitorima koji vjeruju u projekcije iz prospekta: da će se masivni R&D troškovi iz 2025. već kroz dvije godine pretvoriti u masivan neto profit od AI infrastrukture i globalne Starlink mreže. Rizik je veliki, a koliko je ko spreman da ga prihvati, neka procijeni sam.
(Cijeli tekst na lidermedia.hr)
