Kada u zemlji u kojoj jedna od najvećih banaka zapošljava na stotine ljudi da samo broje novac, najviši zvaničnici najave da tome napokon mora doći kraj, postavi se logično pitanje – kako brzo i bezbolno prevesti, prije svega, svijest ljudi da umjesto u banku idu na bankomat, laptop ili mobilni telefon.

Nagdje u isto vrijeme kada je Švedska najavila da protjeruje keš i prelazi samo na kartice, srpska premijerka Ana Brnabić i ministar finansija Dušan Vujović su u sukcesivnim izjavama i srpsku ekonomiju proglasili kao onu koja će putem, kako su naveli, kešles ekonomije.

Iako okosnicu modernistički ocijenjenog programa nove srpske premijerke čini digitalizacija, Srbija je, prema ocjenama sagovornika B92 Biz i dalje dominantno analogna, što se jasno vidi i iz priznanja ministra Vujovića, da se, ne slučajno, u državnim Poštanskoj štedionici kao i Pošti Srbije stotine ljudi angažuje samo kao brojači para.

Čini se, Srbija krade uspješan recept od Šveđana. Bankari i ekonomisti uglavnom pozdravljaju inicijativu ali misle da nam je potrebno još vremena da bi bili zemlja bez gotovog novca, prije svega, kažu, nedostaje edukacija, digitalizacija…

„Takva inicijativa je uvek dobrodošla jer doprinosi smanjenju sive ekonomije gdje procijene još uvjek govore da je to kod nas na značajno višem nivou u odnosu na razvijene privrede“, kaže profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić. 

Prema njegovim riječima, za takav „poduhvat“ nisu potrebni posebni preduslovi, već samo više volje:

“Banke sa svoje strane treba da učine dodatni napor u smislu različitih kartičnih i drugih proizvoda vezano za e-banking. Da motivišu i ohrabre građane u smislu većeg korišćenja ovih proizvoda. Svakako da edukacija predstavlja značajan dio u svemu tome. One čine napor u smislu da reklamiraju proizvode, ali svakako treba te napore intenzivirati“. 

[box type=”shadow” align=”” class=”” width=””]Ministar finansija rekao je da keš pogoduje crnoj ekomoniji i izneo podatak da Pošta i Poštanska štedionica imaju stotine ljudi koji samo broje novac. Kako bi se to moglo promijeniti i koji bi to podsticaji klijentima bili najbolji način da više koriste kartice a manje keš? „Srbija je još uvjek oslonjena na tradicionalno bankarstvo, koje se nije mnogo promijenilo u odnosu na ono od pre 30-40 godina. Još uvjek se većina transakcija radi u filijalama, iako to zahtijeva gomilu papira, procedura, administrativnih troškova. Tu se ne može naći prostora za smanjenje operativnih troškova, koji kasnije diktiraju ostale troškove i klijenata iskazane kroz bankarske usluge i proizvode. Upravo kroz digitalizaciju se unaprjeđuju procesi i optimizuju operativni troškovi, što je i cilj finansijskog poslovanja u globalu. Jedan od koraka ka tome je i više korišćenje novih kanala plaćanja“, kažu iz Adiko banke. [/box]

Predsjednik Izvršnog odbora NLB banke Branko Greganović je saglasan, pozdravlja inicijativu jer korišćenje kartica, uopšte elektronskog bankarstva i drugih opcija bezgotovinskog plaćanja, prije svega olakšava život.

Vjeruje da neće proći puno vremena dok onlajn plaćanja postanu preovlađujući način plaćanja.

„Digitalizacija nije nešto što treba da se desi u nekoj budućnosti, ona je proces koji već uveliko traje u svim segmentima života, a banke su među prvim institucijama koje su prepoznale potencijal digitalizacije i kreirale proizvode i usluge kojim su odgovorile na nove trendove“. 

„Trend je povećanje korišćenja usluga mbankinga i vjerujemo da će se on nastaviti i u narednom periodu. Drago nam je što se Narodna banka Srbije saglasila sa implementacijom instant što znači da će klijentima digitalne transakcije novca biti omogućene 365 dana u godini 24 sata. Praktično to znači da će svaki klijent moći da putem mbanking plati račun, recimo u restoranu, i da se on pojavi na računu ugostitelja u roku od nekoliko desetina sekundi“, kažu iz Adiko banke.

Navode da će ubrzavanje tokova novca povećati efikasnost platnog prometa da implementacijom takvih inicijativa dolazimo na listu naprednih zemalja koja uvode tehnološka rešenja iznad standarda Evropske unije.

Greganović smatra da smo na dobrom putu:

„Još uvjek ima dosta građana koji su navikli na korišćenje keša, koji vole da dođu u ekspozituru i da posao koji imaju završe u gotovini i u direktnoj komunikaciji sa bankarom, ali je sve veći broj korisnika bankarskih proizvoda i usluga koji radije koriste mogućnost da to urade onlajn, bez odlaska u banku“.

Kako kaže, kartice su već postale standard, pa ih veliki broj građana koristi za svakodnevne kupovine, kao i za kupovinu namještaja, bele tehnike i slično kada su u pitanju kreditne kartice. I elektronsko bankarstvo je sve zastupljenije, tvrdi.

„Iako kod dijela građana postoji skepsa prema e-bankingu, iskustva pokazuju da klijent koji jednom iskoristi prednosti elektronskog bankarstva za na primjer, plaćanje računa, više se ne vraća na šalter. Pored značajne uštede vremena, kojeg danas imamo sve manje, razlike u troškovima koje klijenti ostvaruju su svakako dodatna motivacija“, kaže Greganović.

A ko može najviše da profitira, odnosno uštedi?

„Dobitnici su svi građani i država, a gubitnici su učesnici u sivoj ekonomiji“, kaže Grubišić.

„Mnogo stvari postoji u administraciji koje bi mogle da se digitalizuju kako bi privreda mogla brže da završava poslove. Sigurno jedan od koraka u cilju štednje jeste proces smanjenja neophodne dokumentacije. Primjera radi, u našoj banci se ranije za otvaranje jednog paketa računa trošilo 60 papira, a danas manje od deset. Izračunali smo da smo uštedjeli 30.000 radnih sati samo u tom poslu. Smanjenjem učešća keša postoji prostor za dodatne uštede, a samim tim i mogućnost za podsticaje koje Vlada može pružiti privredi“, iz Adiko banke.

Grubišić ima i savjet kako bi se građani mogli stimulisati:

„Moguće su neke nagradne igre kao promotivne aktivnosti kao recimo da svi koji plate putem određenih kartica automatski učestvuju kao kandidati za neku nagradu. Dolaze u obzir i druge promotivne aktivnosti“. 

B92