Centralne banke razvijenih ekonomija očekuju povećanje učešća zlata u globalnim rezervama na račun američkog dolara.
Gotovo 60 odsto centralnih banaka bogatih zemalja vjeruje da će udio zlata u globalnim rezervama porasti u narednih pet godina, u odnosu na 38 odsto prošle godine, prema godišnjem istraživanju Svjetskog savjeta za zlato.
Oko 13 podto razvijenih ekonomija planira povećati svoje zalihe zlata u narednoj godini, u poređenju sa oko osam odsto prošle godine. “Bogate” banke sada slijede primjer centralnih banaka sa tržišta u razvoju, koje su bile glavni kupci zlata od globalne finansijske krize 2008. godine.
U međuvremenu, rastući udio razvijenih ekonomija – 56 odsto, u odnosu na 46 odsto prošle godine – takođe bilježi pad udjela dolara u globalnim rezervama u narednih pet godina. Među centralnim bankama na tržištima u razvoju, 64 odsto dijeli ovo mišljenje.
Potražnja za zlatom, koja se javlja uprkos naglom rastu cijene žutog metala, posljedica je pokušaja centralnih banaka da “diverzifikuju” svoja ulaganja u alternativne valute i sredstva, posebno nakon što su SAD dolar iskoristile kao oružje u sankcijama protiv Rusije, piše “Fajnenšel tajms“.
Glavni razlozi koje centralne banke navode za držanje zlata su njegova dugoročna vrijednost, učinak tokom krize i njegova uloga efikasnog diverzifikatora.
U međuvremenu, udio dolara u globalnim deviznim rezervama pao je sa više od 70 odsto u 2000. na oko 55 odsto prošle godine, prema istraživanju MMF-a ovog mjeseca.
Iako je kineski juan ostvario određene dobitke kao rezervna valuta, njegov udio u globalnim rezervama je pao sa 79 odsto prošle godine na 59 posto ove godine, navodi FT.
