Ruska “Sberbanka” već početkom jula trebalo bi da preuzme vođenje najvećeg hrvatskog koncerna “Agrokor”, a posljednjih dana vode se i pregovori da se uticaj ruske banke još poveća.
Naime, “Sberbanka” je spremna da se odrekne udjela u slovenačkom “Merkatoru” u zamjenu za veći udio u “Agrokoru”, a po raspoloženju vanredne uprave kompanije takav je dogovor sasvim realan. “Sberbanka” ima 18,5 odsto udjela u “Merkatoru”, a računa se da će nakon konačnog dogovora u “Agrokoru” imati najmanje 40 odsto udjela, ako ne i više, pišu “Večernje novosti”.
Praktično to znači da će Rusi imati i glavnu riječ o budućnosti poslovanja “Agrokora”, kompanije koja je i dalje kičma hrvatske ekonomije i u čijem su sastavu firme bez kojih je nezamisliva hrvatska poljoprivreda i maloprodaja. Imaće to sigurno i političkih posljedica, prije svega, što će Rusi na velika vrata time ući u Hrvatsku koja je dugo vremena kočila ruski kapital. U prvoj fazi stabilizacije “Agrokora” bilo je pokušaja da se ruske banke izbace iz igre, ali to nije uspjelo, da bi na kraju “Sberbanka”, kojoj je bivši vlasnik Ivica Todorić ostao dužan 1,1 milijardu eura, preuzima odgovornost za buduće poslovanje “Agrokora”.
Hoće li ruske banke prodati svoje udjele ili će ih zadržati zasad nije poznato. Ali, epilog slučaja “Agrokor” znači daleko veći uticaj ruskog kapitala u Hrvatskoj, pogotovo što su Rusi izuzetno zainteresovani za ulaganja u hrvatski turizam, te preuzimanje dionica MOL i upravljanje “Inom”. Ruski investitori tako planiraju ulaganja veća od 300 miliona eura na Jadranu i to u naredne četiri godine. Ako “Sberbanka” i VTB banka zadrže upravljanje “Agrokorom” biće to i mogućnost da se povežu kombinati koji proizvode hranu sa turističkom djelatnošću, što je u Hrvatskoj uvjek bio i cilj.
Kakva će biti uloga Rusa u “Agrokorovim” kompanijama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori za sada nije poznato dok se ne postigne dogovor, koji bi trebale sve zainteresovane strane da potpišu do 10. jula. Od tada hrvatska država više ne bi imala ništa sa “Agrokorom”, a novi vlasnici bi donosili odluke o budućem poslovanju kompanije.
Ekonomski online
