“Crnoj Gori nedostaje dvadesetak većih hotela sa 5 *. Do 40 sa 4 *, bolje uređeni aerodromi sa većim kapacitetom, noćnim slijetanjem, kombinacija redovni –charter avio prevoznik i low coast kompanija i prihodi bi se značajno uvećali. Nije se promijenilo onoliko koliko je trebalo. Primjera radi, mnogo razvijenije države od nas  jednako atraktivne kao Crna Gora na relativno jednostavan i jeftin način dozovoljavaju gradnju hotela visoke kategorije. Taj biznis plan koji rade pri tom pokaže da će investiciju povratiti za 7-10 godina”, kaže u intervjuu za portal Bankar.me direktor Crnogorske turističke organizacije i suvlasnik Hotela Splendid Žarko Radulović.

On je za naš portal kazao da se trenutno bilježi pad turista iz istočne Evrope, Rusije, Ukraine, Bjelorusije, ali da bi ova godina mogla da bude prekretnica kada je ova grupa turista, koja je bila dominantna u jednm periodu, u pitanju.

Bankar.me: Prošle godine su prihodi od turizma premašili milijardu eura. Da li očekujete takav ili bolji rezultat od predstojeće sezone? Kakve su naznake?

Radulović: Budući da je 2018. godine prihod bio preko miijardu, tekuće će biti još veći, jer su svi indikatori pozitivni. Kinezi pojačavaju dolaske, Zapadno evropsko tržište raste, ali rastu i drugi pa čak i Rusija. Da li će to biti milijardu i 100, 200 miliona-to ne zavisi samo od nas. To zavisi od  Poreske uprave , inspekcijskih i svih ostalih koji su zaduženi za fiskalnu discipline. Ako tu bude pomaka, i zađu u sivu onu onda će prihod biti značajno veći od milijardu .

Bankar.me: Turisti iz istočne Evrope ranijih godina su procentualno bili zastupljeniji kada je u pitanju posjeta Crnoj Gori? Da li se situacija promijenila, odnosno koje zemlje su sada ciljna grupa našin turističkih organizacija?

Radulović: Turisti iz Istočne Evrope, dakle iz  Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Zabilježen je pad. Konkretno u mojoj kompaniji – 25 odsto godišnje, kako u hotelu od 4 tako i sa 5 zvjezdica. Istina, broj tuirista iz Bjelorusije je rastao, ali nedovoljno da nadomjesti pad.

Ova godina bi mogla da bude prekretnica. 2016., 2017., 2018. su bile godine pada kupovne moći građana Rusije i sveukupne socio –ekonomske i neizostavno političke okolnosti uticale su ili da odustanu ili da u Crnu Goru dolaze preko Beča, Praga, Beograda. Ove godine, broj rezervacija je trenutno 100 odsto veći u odnosu na prošlu godinu i očekujem  da će se ove godine pad zaustaviti .

Istovremeno, činjenica je da su prošle godine Njemačka,  Engleska i Francuska pojedinačno bile značajno veće (kada je u pitanju broj dolazaka) nego Ukrajina, a sve tri zajedno značajno veće nego Ukrajina, Rusija i Bjelorusija zajedno. Zapadna Evropa konstantno  raste, međutim ima jedna nepoznanica u ovom trenutku  A to je kojim će tempomo rasti Kinesko tržište?

U istom ovom periodu kada je počeo pad gostiju iz Istočne Evrope o kojem sam govorio, počeo je rast gostiju iz Kine i to sa 4 hiljade u 2016 na 12 hiljada -2017, na oko 40 hiljada 2018-te . Ako se ta stopa rasta zadrži nije nerealno očekivati 100 hiljada u 2019. godini. Ukoliko se to desi to bi bio značajna finansijska injekcija za crnogorski turizam, tim prije što dolaze tokom cijele godine.

Bankar.me: Ranije ste izjavili da je siva ekonomija jedan od najvećih problema crnogorskog turizma? Da li se radi na toime da se situacija promijeni i koji, su pored ovog, najveći problemi kada je ova grana privrede u pitanju?

Radulović: A sad bih dodao ne samo turizma, jer je svugdje  prisutna, a šteta nemjerljiva, ne samo po prihode već i kroz imdiž destinacije; umjesto da se kroz pdv, doprinose na plate ….novac uliva u budžet, odliva se direktno  iz  džepa  građana koji tako ostaju bez škola, puteva ,bolnica, riječju kvalitetnijeg života.

Novac prometovan na taj način, stvara dumping zonu, u kojoj takvi subjekti kudikamo bivaju jeftiniji. Time smanjuju i prihode onih koji legalno posluju i koji samim tim plaćaju manje obaveza na niži prihod koji  uplaćuju u  državnu kasu. Tako da je šteta po budžet dvostruka i trostuka… odnosno po građane Crne Gore, a govorimo o stotinama miliona . Neke grube procjene je CTU radio prije nekoliko godina 2012 i 2013-te . Pokazale su da se samo po osnovu  neplaćanja doprinosa na plate gubi  114 miliona. Sve da je ostalo na toj brojci, za 5 godina to je 570 miliona. Ne vidim brži način da se buždet napuni nego što jeste suzbijanje sive ekonomije. Mislim da je stanje u ovom segmentu takvo da bi država mogla da razmišlja o uvođejnu neke vrste vanrednog stanja i maksimalno se angažuje da se normalizuje  situacija . To mora pažljivo da se izvede, jer imajte na umu da mala i srednja preduzeća trenutno jedva sastavljaju kraj sa krajem , budući da je  država sama po sebi skupa, doprinosi na plate su enormno visoki. Da na meti odmah ne budu oni koji su redovno uplaćivali svoje obaveze  , već da nađu mehanizam i ciljaju  one koji ni cent nisu uplatili i uvedu ih u legalne tokove . Samo kad je turizam u pitanju,ove godine bi sigurno mogli prometovati milijardu i 400 miliona eura.

Bankar.me: Koje su, po vašem mišljenju, najveće biznis barijere ugostiteljima i hotelijerima u Crnoj Gori?

Radulović: Brojne su, mada ponekad stičem utisak da i neke sitnice koje nam se lično ne dopadaju olako proglašavamo „ za biznis barijere“ . Neke su zaista očigledne . Iz godine u godinu ćemo imati ne samo mi u turizmu, već i u građevinarstvu, poljoprivredi i drugim djelantostima sve veći manjak radne snage.

Dvije najveće biznis barijere su trenutno: nepravilno regulisani radni odnosi i Zakon o strancima, koji pod hitno treba da se mijenja. Treba da se razvlaste oni koji danas su toliko moćni da mogu da zaustave svaki protok rade snage i koji ga i  zaustavljaju –zaustavljajući protok nerezidenata. Stvari treba pojednostaviti. Što da nam primjer ne bude Njmačka?! Najmoćnija ekonomija Evrope „dozvolila„ je sebi od 01. januara da pismo i garancija poslodavca da nekoga želi da zaposli  bude dovoljna da stranac dobije posao. Mada se plašim da smo zakasnili, jer to je regionlani problem, budući da je odliv radne snage gotovo nezaustavljiv prema Njemčakoj i državama EU. Uostalom nije li apsurd da su  najrazvijenije države Evrope liberalizovale proceduru zapošljavanja, a mi koji imamo toliko problema počevši od sive ekonomije pa na dalje , izdigli smo to na nivo da smo postal skretničari radne snage ka tim državama i kočničari sopstvenog razvoja. Ako nam ne dozvole da  sa dalekih destinacija dovodimo radnu snagu, jer je za region već kasno – ne znam kako ćemo organizovati posao.

Bankar.me: U Crnoj Gori postoji oko hiljadu kompanija koje se bave hotelskim biznisom. Da li Crnoj Gori nedostaje hotelskih kapaciteta, prvenstveno hotela sa 4 i 5 zvjezdica i  koliko se stanje promijenilo zadnjih godina?

Radulović: Jasno je da nedostaje. Crnoj Gori treba 20-tak većih hotela sa 5 *. Do 40 sa 4 *, bolje uređeni aerodromi sa većim kapacitetom, noćnim slijetanjem, kombinacija redovni –charter avio prevoznik i low coast kompanija i prihodi bi se značajno uvećali. Nije se promijenilo onoliko koliko je trebalo. Primjera radi mnogo razvijenije države od nas  jednako atraktivne kao Crna Gora na relativno jednostavan i jejeftin način dozovoljavaju gradnju hotela visoke kategorije. Taj biznis plan koji rade pri tom pokaže da će investiciju povratiti za 7-10 godina. Danas u Crnoj Gori bilo koji biznis plan ne može da vam da ispod 12 ili 15 godina po najoptimističnijem scenariju. Dok ne stvorimo ambijent i  uslove da povrat investicije bude za 10 godina, onda ćemo imati mnogo novih hotela i investitora . Do tada ljudi koji nisu iz hotelskog biznisa nastaviće da grade hotele sa 5 zvjezdica sa ne više od 70 soba .

Bankar.me: Šta bi istakli kao najveće nedostatke, mane,  domaćih hotela i generalno crnogorskog turizma? Koliko idemo u korak sa ostatkom svijeta?

Radulović: Ne vidim ih bar ne neke velike mane. U posljednjih 15 godina smo raskrstili smo s prošlošću radili vrijedno inovirali i investirali mnogo i stvorili uslove da radimo cijele godine. Mislim da je crnogorski turistički proizvod spreman da se dalje unaprjeđuje. Međutim evidentno je da imamo nedostatak kadra, jer obrazovni sistem kaska za promjenama na tržištu rada. Ipak uhvatili smo ritam i idemo u korak sa svijetom. Prevazišli smo npr. Hrvatsku, navodim je kao primjer jerj je ovdje decenijama za mnogo ovdašnje stručnjake bila neupitni  autoritet.  U procedurama, kvalitetu usluge, što je važnije realnom odnosu cijene i kvaliteta, brže smo se prilagodili promjenama. Pri tom smo imali i imamo na umu da igramo utakmicu na prostoru Mediterana na kojem je najveća koncentracija najkvalitetnije turističke ponude –turističke velesile. Sa njima već godinama ne igramo kvalifikacije, već ozbiljnu tržišnu utkamicu. Nedostaje nam još rada i samopouzdanja ali razumijevanja od strane države, lokalne uprave da bi razvoj bio dinamičniji, jer mislim das mo svima jasno smo pokazali da smo najvitalnija grana crnogorske privrede

Bankar.me: U velikim turističkim metropolama posljednjih godina veliki hoteli se žale da su ugoženi pojavom internet buking servisa kao što je Airbnb. Da li domaći hotelijeri imaju ovakav problem i da li treba da strahuju?

Radulović: To nije nikakava opasnost za hotele. Na koji god način da dođe bilo da je u pitanju agencija, internet platform mi ćemo  proviziju  nekome platiti. Međutim, za privatni smještaj i male hotele koji nisu dio velikih sistema, nemaju jak marketinški natup na svjetskom tržištu daju ogromnu šansu. Primjer su Kotor i Tivat. Gradovi koji su decenijama bezmalo bili tranzitni gradovi danas bilježe bum u privatnom smještaju. Njihovi kapaciteti su već 100 odsto puni u aprilu i sve do novembra, a gostiju imaju i tokom zime. Za to vrijeme u Budvi je pola kapaciteta bilo prazno. Dileri više nemaju koga da sačekuju na Zavali, to je beznačajan broj. Taj korak su uhvatili Bar i Ulcinj, stiže ih Herceg Novi … I ovaj primjer pokazuje koliko smo umiješni i sposobni kad nema zatočeništva koje nameće siva zona. I ovdje je vidljivo koliko sposobibni i vrijedni pojedinci mogu da razviju biznis a koliko u sivoj zoni ostaje oniih koji nemaju sansu da pokazu sto znaju da bi pojedinci prihodovali enormne sume. Em se gube prihodi em se obsehrabruju perspektivni pojedinci, i da ne nabrajam . Da li je to vrijedno nije teško procijeniti.