U čije će ruke preći bogatstvo stečeno u prošlom vijeku koje su zaradili ’bejbi bumersi’, ekonomska sila ili generacija rođena posle Drugog svjetskog rata (1949-1964)?
Jasno je da će nasljedstvom rukovoditi milenijalci kojih je pred samu pandemiju Covid 19 bilo više od posleratnih prethodnika. I, nije samo njih više, već je više i bogatstva koje će se proslijediti, tačnije naslijediti.
Po uglednijim statističarima koji se generalno bave raspodjelom novca u svijetu, prošla 2021. se završila povećanjem sveukupnog svjetskog bogatstva za 28.7 triliona dolara. Kraj godine dočekan je sa ukupno 418,3 triliona bogatstva.
Pitanje ’U čije ruke ide ovo nasljeđe?’ jeste opšte, ali cijela slika svijeta, bogatih i njihovih nasljednika, njihovog međusobnog odnosa kao i odnosa prema novcu, mnogo govori o tokovima koji će tek ovladati svijetom.
Ko ostavlja bogatstvo, šta je sa njim namjerio, kome ga ostavlja i kako?
Raspodela bogatstva
Aktuelna slika svijeta sa raspodjelom bogatstva kaže da su SAD i Kina, sa Hong Kongom i Makaom, vodeće. Njihovi bilioneri zajedno (oko 1500) zapravo su polovina svjetskog broja bilionera. Ako se tome doda i podatak da je prošlu godinu završilo 56 miliona Amerikanaca kao zvanični milioneri (njihova imovina vrijedi više od jednog miliona), zanimljivo je ispratiti analizu jednog američkog advokata i inače eksperta za nasljedstvo, porez i knjigovodstvo. Njegovo posebno interesovanje je nasljeđe milenijalaca od svojih prethodnika, ekonomske sile, čuvenih ’bejbi bumersa’.
Advokata Dejvida Jorka zanima ko će naslijediti ’cunami’ (kako ga je u analizi nazvao) bogatstva koje su napravili ’bejbi bumersi’? Po njegovim statistikama, radi se o 60 triliona dolara (u SAD) koje će milenijalci dobiti koji su za sada, napravili 5 triliona. Tvrdi da će ovo biti najveći transfer bogatstva u istoriji.
Stihijski
Na žalost, iskustvo sa nasljeđivanjem i nasljednicima, što iz lične prakse što iz analize slučajeva kolega, advokatu Jorku govori da će se ovaj ’cunami’ odigrati prilično spontano, bez plana, dobrog pravca, značenja i svrhe. Predviđa da će ovakvo stihijsko preuzimanje biti više izraženo kod najbogatijih pojedinaca.
Inspiracija Jorku bili su rezultati velikog istraživanja od prije 5 godina koje je sproveo U.S. Trust:
Više od polovine bogatih naveli su da bi njihove porodice vidjele mnogo benefita ako bi se ustanovio set principa koji bi nasljednicima bili vodilja kroz smisao i svrhu bogatstva. A njih samo 10% sprovode u djelo ustanovljenje i primjenu ovakvih principa
75% veoma bogatih misle da je važno da svojoj djeci ostave nasljedstvo, ali samo 20% vjeruje da su njihova djeca spremna da preuzmu toliko bogatstvo.
Svemu tome treba dodati i dragocjen podatak da je trećini djece bogatih jasno i glasno rečeno šta od njih roditelji očekuju da postignu sa nasljedstvom. Zanimljvo i jednako važno je da je samo 5% djece veoma bogatih obrazovano da bi se nosilo sa svim aspektima koje život sa bogatstvom nosi.
Jork je napisao u dodatku analize:
„Nije ni čudo što prosječno američko nasljeđe sljedeća generacija potroši za 18 mjeseci. A u slučaju najbogatijih, polovina njihovog imetka se potroši u prosjeku za samo 8 godina.“
Šta rade najbolji?
Šta je savjet onima koji su očigledno znali da naprave bogatstvo, ali ne snalaze se najbolje u proslijeđivanju stečenog mlađima? Sljedeći staru narodnu ’Bogatstvo ne možeš sa sobom u grob ponijeti’, slijedi zdrav nastavak da se to isto bogatstvo može ostaviti da živi kroz nasljednike.
Iz iskustva advokata Jorka porodice koje opstaju kao bogate i imaju nasljednike ravne sebi ili bolje od sebe, slijede nekoliko važnih pravila u životu:
Jasno im je ko su, u šta vjeruju i šta vrednuju i sve to jasno iznose i ponavljaju svojim nasljednicima. Recimo, porodice koje insistiraju na mudrosti, znanju i integritetu, insistiraju i na obrazovanju svoje djece. Drugi, kojima su pokretači darežljivost i saosjećanje, rade na formiranju fondova i djecu usmjeravaju u istom pravcu.
Jasno definišu uloge i odgovornosti u okviru porodice i svojoj djeci ostavljaju precizne odgovore na pitanja ’Šta mogu da očekujem kao dio ove porodice?’ ili ’Šta se od mene ovde očekuje?’
Nasljednici se pripremaju u svakom smislu, a prije svega znanjem i vještinama iz oblasti investicija, budžetiranja i uopšte ekonomski se opismenjavaju.
Ova 2022. godina za sada kaže da je i dalje vodeća raspodjela bogatstva u rukama Amerikanaca koje slijede Evropljani, a za njima su stanovnici azijsko-pacifičkog dijela svijeta. Kinezi kao velika ekonomska sila nose veliki dio kolača bogatstva, ali njihovi nasljednici će se tek pokazati. Budu li se od ’zapadnjaka’ brže i bolje ekonomski opismenjavli, povešće svjetsku priču bogataša. Pokazaće se na djelu, a za tim će uslijediti i brojevi.
Izvor: Bonitet.com
