Specijalno državno tužilaštvo okončalo je izviđaj u predmetu o nezakonitim radnjama prilikom raspodjele i trošenja 23 miliona dolara kredita, koje je prije pet godina Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja dobilo iz Abu Dabi fonda, kako bi se podstakao razvoj poljoprivrede na sjeveru države.

„Vijesti” saznaju da je okončano vještačenje i predmet je sa mišljenjem vraćen SDT-u, koje već nekoliko godina vodi izviđaj u ovom slučaju, zbog sumnji da je neko zloupotrijebio službeni položaj ili nesavjesno radio u službi tokom trošenja novca iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Pročitaj još: “Plantaže” žele kredit od dva miliona od novca iz Abu Dabija

Izvor „Vijesti” iz istrage navodi da je vještak u mišljenju utvrdio postojanje krivičnog djela u finansijskoj šemi projekta. Logičan slijed, prema ovom izvoru, bio bi da SDT sasluša osobe za koje postoji osnov sumnje da su zloupotrijebile službeni položaj, kao i one koji su nenamjenski trošili novac…

Izviđaj SDT-a pokrenut je u aprilu 2019. godine kada su službenici Specijalnog policijskog tima uzeli svu dokumentaciju oko tog posla iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Proćitaj još: Krediti iz Abu Dabi fonda za Mesopromet, Goranović, Vektru Jakić i Milkraft

Za tužioce i službenike SPO ključni zadatak bio je da dođu do dokaza kako je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja raspodijelilo 23 miliona dolara, koje je preko kreditnih aranžmana za razvoj u ADMAS projektu dobilo devet firmi u Crnoj Gori.

Pročitaj još: Krediti iz Abu Dabi fonda biće prinudno naplaćeni

Sumnja se da su neke od njih, suprotno ugovoru, novac iz više nego povoljnih kredita, za koje je garantovala država, iskoristile za neke druge namjene, a ne za podsticaj poljoprivrede i stočarstva na decenijama zapostavljanom sjeveru. SDT-u su spise interne istrage dostavili i iz Investiciono-razvojnog fonda, koji je 2017. godine preuzeo od Ministarstva poljoprivrede rukovođenje ADMAS projektom.

„Specijalnom državnom tužilaštvu dostavili smo svu dokumetaciju u vezi Abu Dabi fonda, kao i dokumentaciju vezanu za namjensku upotrebu sredstava. S obzirom na to da je dokumentacija u postupku analize od strane Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi radnje iz svoje nadležnosti, nijesmo u prilici da damo tražene informacije iz razloga što bi davanje moglo dovesti do ometanja istrage”, odgovorili su pred novu godinu „Vijestima” u IRF-u.

PETAR IVANOVIĆ POČEO PROJEKAT

Projekat od 50 miliona dolara počeo je u junu 2015. godine, u vrijeme kada je ministar poljoprivrede bio Petar Ivanović, sada savjetnik za ekonomska pitanja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i poslanik DPS-a u novom skupštinskom sazivu. Sa Arapima su posao tada zaključili Ivanović i direktor IRF-a Zoran Vukčević.

U prve dvije godine Ministarstvo poljoprivrede je bilo zaduženo za realizaciju projekta, a potom i raspodjelu prve tranše kreditne linije crnogorskim firmama.

Za istražitelje je bilo veoma zanimljivo da prikupe podatke o tome zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede u projektu ADMAS direktno primalo novac iz Abu Dabi fonda, a zatim i zašto su sami preko računa u Prvoj banci odobravali kredite firmama i na taj način se bavili bankarskom djelatnošću.

U tom dijelu postoje elementi za otvaranje krivičnog postupka zbog zloupotrebe službenog položaja, jer prema Zakonu o Centralnoj banci kreditnim poslovima mogu se baviti samo banke i druge kreditne institucije.

U prve dvije godine, dok je poslom rukovodilo Ministarstvo poljoprivrede, isplaćeno je 11,5 miliona za kredite i to firmama, koje su imale sumnjive zaloge kako bi došli do novca od projekta, pa postoje indicije da će ovim poslom direktno biti oštećena država koja je dala garancije.

Postoje indicije da su i službenici u Ministarstvu poljoprivrede počinili elemente krivičnog djela – nesavjestan rad u službi.

Tačno dvije godine kasnije – 22. juna 2017. godine ADMAS projekat je modifikovan tako što se odustalo od toga da se novac dijeli samo za velike projekte, a preostala suma je prenesena na Investiciono-razvojni fond

„MILKRAFT”, „VEKTRA JAKIĆ”, „GRADINA”…

Da se nešto, u najmanju ruku, sumnjivo krije iza posla oko milionskog kredita ponajbolje se vidi u načinu realizacije projekta firme „Milkraft” u bjelopoljskom Pavinom Polju, čiji je vlasnik počasni konzul Crne Gore u Panami Dragan Burić.

Firma „Milkraft” u aranžmanu sa Ministarstvom poljoprivrede sklopila je ugovor prema kojem su dobili tri miliona eura kredita po povoljnim uslovima, a plan im je bio da izgrade savremenu mljekaru u srcu Vraneške doline, gdje je plan bio da zaposle 150 radnika iz tog kraja.

Ogromna mljekara, za koju su rekli da će biti najsavremenija na Balkanu, dijelom je izgrađena, ali nikada nije zaživjela kako je to navedeno u grandioznom poslovnom planu.

„Uvjeren sam da će ovo biti jedan od projekata koji će promijeniti način, metod, a usuđujem se reći, i tehnologiju rada u oblasti poljoprivrede u sjevernom dijelu Crne Gore”, rekao je ministar Ivanović, prilikom obilaska mljekara u ljeto 2015. godine.

SDT je, kako saznaju „Vijesti”, u finansijskoj šemi utvrdilo da je nenamjenski trošen novac, koji je trebalo da bude uložen u mljekaru.

Četiri godine kasnije čini se da je bilo jasno da je došlo do kraha investicije – za vrijeme premijerskog sata poslanik SDP-a Raško Konjević objelodanio je da mu je Vlada odgovorila da su u ljeto 2019. dali saglasnost na tekst Sporazuma o vansudskom poravnanju i načinu izmirivanja obaveza po osnovu raskinutog kredita dodijeljenog kompaniji „Milkraft Leche”.

SDT je provjeravalo i drugi kreditni aranžman od tri miliona dolara dodijeljen „Vektri Jakić” Dragana Brkovića.

Ogromnu finansijsko-kreditnu injekciju ta firma je dobila dok je bila u ozbiljnim finansijskim problemima i dok se nalazila na listi najvećih poreskih dužnika.

„Vektra Jakić”, prema podacima iz dokumentacije, trebalo je da novac od iskoristi za gradnju fabrike briketa, ali postoje sumnje da je ta investicija i prije dobijanja kredita bila značajno završena drugim novcem, te da su arapski dolari iskorišćeni u neke druge namjene. Problematičan je i zalog te firme, jer je u trenutku dobijanja kredita „Vektra Jakić” bila u stečaju kroz reprogram.

Još jedan sumnjiv kredit sklopljen je i sa frimom „Agro Carine” i to od 2,5 miliona eura, kojim je trebalo da bude pokrenuta farma u planinskom selu Pišće u Pivi. Farma nije pokrenuta, a firma je u međuvremenu ugašena. Vlasnik firme je Vladimir Popović, sin Čeda Popovića, vlasnika firme „Carine”, na koju je prenijet novac od ovog kredita. Postoje sumnje da je novac od kredita korišćen za druge namjene, a gašenjem „Agro Carina” prekršen je ugovor.

Pod istragom se našao i kredit od tri miliona dolara odobren firmi „IM Gradina” iz Rožaja vlasnika Džemala Škrijelja. Kredit je trebalo da bude iskorišćen za proširenje kapaciteta mesoprerade, ali vjeruje se da to nije urađeno. Milionske kredite u ADMAS projektu dobili su i mesna industrija „Goranović”, „Eko per”, mljekara „Nika”, HN „Durmitor Žabljak”, „Mesopromet Franca”…

Izvor: Vijesti