Vlasnici nafte plaćaju samo da neko uzme njihovu naftu? Većina ljudi se pita kako je to uopšte moguće. Zastoj ekonomije i saobraćaja tokom pandemije doveo je u pitanje cijelu jednu branšu.
Što se desilo na tržištu nafte?
Cijena sirove nafte drastično je pala još prošle sedmice zbog posljedica pandemije i mjera koje se protiv nje preduzimaju. Tu treba dodati svađu među velikim izvoznicima energenta oko količine nafte koju valja proizvoditi.
Početkom sedmice su, prema starim ugovorima, nastavljene isporuke nafte iako su skladišta već bila puna. U ponedjeljak je to dovelo do negativne cijene američke nafte tipa WTI na berzi – to znači, umjesto da se na nafti zarađuje, prodavac plaća nekome samo da je odnese.
Kako se određuje cijena?
Cijena nafte se određuje tržišno, po principu ponude i potražnje. Zastoj privrede i saobraćaja tokom pandemije žestoko je smanjio potražnju za gorivom pa su se cijene doslovno stropoštale. Firme poručuju manje nafte, avio-kompanijama ne treba kerozin, građani su više kod kuće i rjeđe voze automobile.
Kakvi ugovori su izazvali negativne cijene?
U pitanju su takozvani fjučersi za maj koji su istekli u utorak (21. april). To znači – ko je u utorak imao ugovor u ruci, njemu pripada određena isporuka nafte. Nafta se čuva u posebnim skladištima čije usluge plaćaju vlasnici nafte. No kako su skladišta skoro puna, cijena njihovih preostalih kapaciteta žestoko skače – a tek stižu majske isporuke nafte.
Zato su ulagači u ponedjeljak bježali iz ugovora glavom bez obzira, dakle plaćali da neko preuzme energent. U suprotnom bi rizikovali da imaju gomilu nafte koju nemaju kome da prodaju dok istovremeno papreno plaćaju skladištima.
Da li su špekulanti odradili svoje?
Kako se uzme. Fjučersi su uvijek privlačni za špekulante – oni su, pojednostavljeno, opklada na kretanje cijena u budućnosti. Špekulanti koji su ranije kupovali naftu su se ovog puta žestoko prevarili.
Ali i mnoge firme na berzi kupuju robu čija je cijena uglavnom stabilna: naftu, kafu, žito. Ali sada je problem jer niko ne želi da fizički preuzme naftu i plaća skladištenje – sa ovakvim padom potražnje prije par nedjelja ili mjeseci niko nije računao.
Zašto je pala samo cijena američke WTI-nafte?
Nafta tipa WTI (West Texas Intermediate) ima veliku manu – od mjesta gdje se crpi, do mogućih skladišta vodi samo jedan put: naftovodima do varoši Kašing u Oklahomi, gdje su najveća svjetska skladišta nafte. Kako su ta skladišta skoro puna, a za naftu WTI nema drugog puta, cijena preostalog skladišnog kapaciteta skočila je na deset dolara po barelu što se trgovcima teško isplati.
Sjevernoevropska sorta nafte Brent bolje prolazi jer razgranatija mreža gasovoda omogućava da se isporuči u raznim pravcima.
Zašto jednostavno nijesu smanjili proizvodnju?
Osim svađe među proizvođačima nafte, proizvodnju nije lako zaustaviti. Izvori nafte rade pod velikim pritiskom i, uprošćeno rečeno, kada krenu, nafta samo teče. To posebno važi za spornu metodu frakinga kojom se u SAD energenti vade iz škriljaca. Zato ovih dana i okeanski tankeri moraju da posluže kao plutajuća skladišta.
Kakve su posljedice po branšu?
Naftni giganti će, ukoliko ne bude čudesnog oporavka ekonomija i cijena nafte, brzo dospijevati u teškoće. Mogu kasniti sa otplatom kredita ili otpuštati radnike. I to će posebno pogoditi firme u SAD jer je tamošnji način vađenja nafte skup – stručnjaci računaju da im treba cijena od 50 dolara za barel sirove nafte kako bi posao bio isplativ.
Druge zemlje pak ukupno još mnogo više zavise od izvoza energenata, prije svih Saudijska Arabija i Rusija. Ove zemlje su učestvovale u dogovoru da se proizvodnja smanji za deset miliona barela dnevno, ali stručnjaci misle da je to nedovoljno, da će se nafta i dalje nepotrebno gomilati.
Zašto Tramp kupuje naftu?
Američki predsjednik Donald Tramp je najavio da će država kupiti 75 miliona barela kako bi stabilizovala cijene i popunila sopstvene rezerve. No ta količina nafte, u normalnim okolnostima, odgovara svjetskoj potražnji u samo jednom danu. Dakle, Trampov potez je skoro beznačajan.
Što to sve znači za cijenu benzina i lož-ulja?
Ne previše. Jer najveći dio cijene benzina koji točimo na pumpama odlazi na akcizu koju svaka država naplaćuje. Doduše, kako je i evropska sorta nafte Brent početkom sedmice pala na 21 dolar za barel, treba očekivati da, sa zakašnjenjem, dodatno padnu i cijene na pumpama.
