Novi sedmogodišnji budžet Evropske unije biće njen odgovor na koronakrizu i mora poslužiti kao poluga za velika ulaganja čija će vrijednost biti u bilionima, a ne u milijardama eura, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Ona i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel održali su zajedničku konferenciju za novinare na kojoj su predstavljeni plan i preporuke Komisije zemljama članicama za postepeno popuštanje mjera uvedenih radi suzbijanja pandemije korona virusa.
Von der Leyen je rekla da su Evropska unija i njene zemlje članice zajedno mobilizovale više od tri biliona (3.000 milijardi) eura u borbi protiv koranakrize, ali da to neće biti dovoljno za oporavak od krize.
“To su ogromna sredstva, ali trebaće još i zato radimo na novom višegodišnjem budžetu, koji će moći da bude poluga za mobilizovanje potrebnog novca, koji će omogućiti masovna ulaganja, naročito na samom početku razdoblja, u prve dvije-tri godine”, rekla je Von der Leyen.
“Kad je riječ o ulaganjima, tu govorim ne o milijardama nego o bilionima eura”, dodala je predsjednica Komisije.
Michel je rekao da su sve prognoze o dubini pada ekonomije nepouzdane i nesigurne, da je najprije potrebno odrediti koliki će račun ova kriza ispostaviti, a onda razgovorati o tome kako namaknuti potrebna sredstva.
O tome će biti riječi na videokonferenciji čelnika zemalja članica 23. aprila.
“Na sljedećoj videokonferenciji pokušat ćemo dati stratešku viziju Višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO) kako bismo onda mogli pozvati Komisiju da pripremi prijedloge koji će uzeti u obzir sadašnju krizu i posljedice koje će ona imati”, rekao je Michel.
Novi Marshallov plan
I Michel i Von der Leyen ponovili su da novi VFO za razdoblje od 2021. do 2027. treba da bude neka vrsta Marshallovog plana za ekonomski oporavak EU-a nakon koronakrize.
Zemlje članice EU-a prije izbijanja epidemije korona virusa nisu bile ni blizu dogovora o budžetu za razdoblje od 2021. do 2027. Osnov za raspravu bio je predlog Komisije iz maja 2018, kada niko nije ni pomišljao na krizu ovakvih razmjera poput ove s pandemijom korona virusa.
U tom predlogu iz 2018. Komisija je predlagala smanjenje sredstava za kohezionu i poljoprivrednu politiku kako bi se na taj način djelimično pokrila budžetska rupa zbog odlaska Velike Britanije. Bogatije zemlje članice, koje ulažu u budžet više nego što iz njega dobiju, tražile su da sljedeći VFO bude još manji od prijedloga Komisije.
Koheziona sredstava namijenjena su uglavnom siromašnijim članicama kako bi one konvergirale, odnosno približile se nivou razvijenosti bogatijih zemalja.
“Budžet Evropske unije dokazano je najbolji instrument za koheziju i konvergenciju, a kohezija i konvergencija nisu samo pitanje solidarnosti nego i vlastitog interesa za svaku zemlju članicu. Svaka članica zna da njen prosperitet uveliko zavisi od veličine, funkcionisanja i moći jedinstvenog tržišta, tako da je u njihovim interesu da ulažu”, rekla je Von der Leyen.
“Sljedeći evropski budžet mora biti evropski odgovor na koronakrizu. Da bi to mogao biti, mora biti potpuno drugačiji od prethodnih višegodišnjih budžeta”, naglasila je predsjednica Komisije.
Ministri finansija zemalja članica prošle sedmice dogovorili su se da će razmatrati osnivanje Fonda za oporavak kako bi se osigurao snažan evropski ekonomski oporavak u svim državama članicama.
Sada je očigledno da će taj fond biti pod kišobranom novog VFO-a i preostaje pitanje kako će se on finansirati – hoće li to biti kroz kolektivizaciju, odnosno mutualizaciju dugova, tj. izdavanje zajedničkih obveznica ili će se pronaći neki inovativni način.
Holandija, Njemačka i još neke sjeverne članice dosad su se uvijek protivile zajedničkim obveznicama.
Izvor: Agencije, Aljazeera Balkan
