Zemlje Istočne Evrope već duže vrijeme trese prava zlatna groznica. Dok je Srbija donedavno bila lider u regionu po zlatnim rezervama, sa vlasništvom od 36 tona plemenitog metala, Mađarska je u martu utrostručila svoje rezerve, te sa 94,5 tona postala jedna od tri zemlje sa najvećim zalihama zlata u Centralnoj i Istočnoj Evropi.
Poljska je, recimo, prije nekoliko godina iz Engleske centralne banke povratila 100 tona svog zlata. Takvi potezi država ne bi trebalo da iznenađuju imajući u vidu da zlato predstavlja sigurnost, naročito u izazovnim vremenima. Kako analitičari tvrde, ovaj plemeniti metal služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok, a sada se pojačana kupovina može dovesti u vezu i sa korona-krizom.
Iz centralne banke Mađarske, navode da je povećanje zaliha zlata nastavak dugoročne strategije usvojene 2018. godine, kada su zlatne rezerve uvećane deset puta, sa 3,1 tone na 31,5 tona, nakon čega su ostale na tom nivou više od dvije godine.
Oni su takođe napomenuli da je pojačana kupovina poluga povezana sa novim rizicima koji proizilaze iz pandemije koronavirusa.
Zlatne rezerve na Balkanu
Isti trend je prisutan i na Balkanu. Dok Srbija djeluje proaktivno, kupovinom zlata pripremajući se za negativne šokove, neke države svoje zlato daju na zalog za kredit, dok pak neki već 20 godina nemaju trunku zlata u rezervama.
Podaci World Gold Councila (Svjetskog saveta za zlato), najpreciznije baze informacija o rezervama po državama, pokazuju da je Srbija lider u regionu.
Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve su povećane količinski za 20,7 tona, tj. one su i više nego udvostručene, a vrednosno za preko milijardu eura, tačnije 1,1 milijardu, te su sa tog aspekta one gotovo utrostručene.
Drugo mjesto na Balkanu zauzimala je Sjeverna Makedonija, koja ima 6,8 tona zlatnih rezervi. Zatim slijede Slovenija sa 3,17 tona i Bosna i Hercegovina sa 2,98 tona, te Crna Gora sa 1,09 tona. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve voje zlatne rezerve, prema podacima Lidera, rasprodala još 2001. godine.
Crna Gora založila zlato za kredit
Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji. Naime, one su 2017. godine po treći put založene za kredit kod Credit Suisse banke. Tamo će ostati do 2027. dok se zajam ne otplati, jer je uzet na deset godina.
“Zlatne rezerve založene su za kredit u iznosu od 78 miliona eura, zaključen sa Credit Suisse AG London u aprilu 2017. Kreditni aranžman je podeljen u dvije tranše, jedna u iznosu od oko 48 miliona, a druga 30 miliona eura i kao kolateral su založene ukupne državne rezerve zlata”, rečeno je ranije iz crnogorskog Ministarstva finansija.
Hrvatska nema zlatne rezerve
Hrvatska je svoje posljednje zlatne rezerve prodala još 2001. godine.
Hrvatska Narodna banka je tada odlučila da proda 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci, što je državi pribavilo oko 115 miliona dolara. Ostatak zlatnih rezervi je “otišao” 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci, pri čemu je Hrvatska zaradila oko 31 milion dolara.
Da su te rezerve sačuvali, one bi danas vrijedele oko 735 miliona dolara.
Cijena zlata pada
Međunarodna rejting agencija Fitch predviđa da će cena zlata ove godine pasti sa 1.734 na 1.600 dolara za uncu, a 2022. godine smanjiti se na 1.400 dolara “zbog povećane potražnje usljed investicijskih tokova i kupovine od centralne banke”.
Agencija za rejting je objavila da očekuje da će cijene zlata pasti na 1.200 američkih dolara po unci do 2023. godine, piše RT.
Cijena unce zlata je u petak 09. aprila iznosila 1.741,20 dolara po unci.
Izvor: B92, Blic
