Cene zlata su uprkos manjem padu u poslednjih mesec dana još uvek na istorijski rekordno visokim nivoima. Zasluge za ovakvo stanje imaju i centralne banke pojedinih zemalja jer su za vreme krize uporno nastavljale da povećavaju svoje zalihe zlata.
Cenu zlata naravno, određuje tržište i tražnja ( sadašnja i buduća ). U trenutnoj situaciji tražnja zavisi i od potražnje centralnih banaka, privatnih i institucionalnih investitora i potražnje privrede.
Danas ćemo pogledati u kojim zemljama i institucijama je sakriveno najviše zlata, koje zemlje svoje zalihe povećavaju a koje ih smanjuju. Podatke koje je pre nekoliko dana objavilo najveće udruženje proizvođača zlata na svetu (World Gold Council), ćemo uporediti sa onima od pre petnaest godina.
Država ili institucija | 1998 | 2011 |
Sjedinje Američke Države | 8137 tona | 8.133,5 tona |
Nemačka | 3701 tona | 3.401,8 tona |
Međunarodni monetarni fond MMF | 2.827,2 tona | |
Italija | 2593 tona | 2.451,8 tona |
Francuska | 3184 tona | 2.435,4 tona |
Kina | 395 tona | 1.054,1 tona |
Švajcarska | 2590 tona | 1.040,1 tona |
Rusija | 458 tona | 784,1 tona |
Japan | 754 tona | 765,2 tona |
Holandija | 1052 tona | 612,5 tona |
Indija | 357 tona | 557,7 tona |
Evropska centralna banka | 501,4 tona | |
Tajvan | 422 tona | 423,6 tona |
Portugalija | 625 tona | 382,5 tona |
Venecuela | 304 tona | 365,8 tona |
Glavni generator tražnje je i dalje nakit, zatim institucionalni investitori a tek nakon njih industrija. Proizvodnja zlata počela je ponovo da raste i u 2009. godini dostigla 2.572 tone. Za 2010 godinu još uvek nisu prikupljeni svi podaci ali će verovatno premašiti rekordnu količinu iz 2001, kada je bilo nakopanih 2.600 tona. Veliku zaslugu za ovakav trend ima Kina, koja je u poslednje tri godine glavni proizvođač zlata. Uprkos činjenici da su u 2010 iskopali 300 tona zlata, Kina je uvezla dodatnih 100 tona i značajno doprinela podizanju cene zlata.
Više od 50 odsto zlata je prerađeno u nakit, kroz celu ljudsku istoriju navodno je iskopano 165.000 tona zlata, dok je u zalihama oko 30.000 tona.
izvor: rast.rs