Izgubljeni sporovi koštali državu 11,5 miliona, dobijeni sporovi “teški” 14,3 miliona eura

Izgubljeni sporovi za prvih šest mjeseci ove godine koštali su državni budžet 11,5 miliona eura, pokazao je najnoviji izvještaj Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države Bojane Ćirović.

Za isti ovaj period Zaštitnica je dobila sporove u korist države koji su budžetu donijeli 14,3 miliona eura.

U izvještaju je Ćirović ukazala da državni organi nastavljaju s neizvršenjem donijetih rješenja o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, zbog čega se uvećava iznos novca za troškove prinudne naplate provizije Centralne banke, kao i kamate, a na štetu državnog budžeta.

“Tužbe po osnovu rada i prava iz radnog odnosa su i u ovom izvještajnom periodu pristigle u velikom broju, podnošene uglavnom protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva odbrane, ali i protiv svih ostalih državnih organa. U pitanju su sporovi iz rada i po osnovu rada, a radi naknade na ime faktičkog rada, prekovremenog rada, noćnog rada, rada u vrijeme vjerskih i državnih praznika, neiskorišćenih godišnjih odmora, neisplaćenih toplih obroka za avgust mjesec 2008. godine, 2009. godine, 2010. godine, granični – posebni dodatak za avgust mjesec 2008, 2009, 2010. godine, naknadu za putne dnevnice. Ovi sporovi i dalje dobijaju epilog pred sudom iako je u vezi s njima do sada utvrđena sudska praksa, na koji način se prouzrokuje dodatni odliv novca u vidu sudskih troškova, kamata i troškova prinudne naplate, a u odnosu na koje treba tražiti rješenje u pogrešnom obračunu zarada zaposlenima, te nepostupanju obračunskih službi u skladu sa zakonom. Na ovo Zaštitnik ukazuje bezuspješno u svim svojim kvartalnim i godišnjim izvještajima”, navodi se u izvještaju koji se odnosi na period od prvog aprila do kraja juna ove godine

Ćirović ukazuje da su podnijete i tužbe za naknadu materijalne štete po osnovu neisplaćenog specijalnog dodatka, koje za predmet imaju obavljen i faktički rad na predmetima organizovanog kriminala i korupcije, a da pritom nije donijeto rješenje kojim im se priznaje pravo na specijalni dodatak shodno Odluci o specijalnom dodatku.

“Pa se u parničnom postupku mora dokazivati da su pretežno tužioci kao službenici Uprave policije i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija postupali u predmetima organizovanog kriminala po nalogu Specijalnog tužilaštva odnosno po nalogu neposredno pretpostavljenih. lznosi koji se u ovim postupcima utvrđuju su prilično visoki”, naglasila je Zaštitnica.

Ona je istakla da su državni organi dužni da dobrovoljno i u racionalnom roku postupaju po presudama Upravnog suda Crne Gore, kojim presudama se dosuđuju i troškovi upravnog spora kako bi se izbjegla prinudna naplata i dodatno opterećenje budžeta.

“Međutim, državni organi ne uvažavaju ukazivanje Zaštitnika i ne isplaćuju dobrovoljno troškove dosuđene predmetnim presudama”, navela je Ćirović.

Zaštitnica je na zahtjev državnih organa koje zastupa u drugom kvartalu dala 22 pravna mišljenja iz različitih vrsta pravne problematike.

Tužbe pljušte iz mjeseca u mjesec

Prema podacima Zaštitnica je u drugom kvartalu (april – jun) ove godine primila ukupno 2787 tužbi kojima su pokrenuti parnični postupci pred osnovnim sudovima, Privrednim sudom i Vrhovnim sudom.

“Od ukupnog broja primljenih tužbi, kancelarija u Podgorici je primila 1317 tužbi,

u Kotoru 398 tužbi, u Bijelom Polju 1072 tužbi”, navodi se u izvještaju.

Ukazano je da broj zaprimljenih tužbi u ovom kvartalu u odnosu na prva tri mjeseca ove godine uvećan je za više od 100 odsto.

Izvor: Vijesti

Podijeli ovaj članak