Rizični kapital suočava se s ozbiljnim izazovima jer su stope bankrota novoosnovanih preduzeća porasle za 60% u posljednjoj godini. Kako osnivačima ponestaje sredstava prikupljenih tokom tehnološkog procvata 2021. i 2022. godine, milioni radnih mjesta u firmama koje podržava ova industrija su ugroženi. Postoji i rizik od prelijevanja negativnih efekata na širu ekonomiju.
Prema izvještaju Financial Timesa, podaci firme “Karta” pokazuju da se broj bankrota startapova ubrzano povećava, i to uprkos milijardama dolara uloženih u razvoj umjetne inteligencije. U prvom kvartalu ove godine, čak 254 klijenta “Karte” proglasila su stečaj. Međutim, današnja stopa stečajeva je preko sedam puta viša nego 2019. godine.
Prošle sedmice, fintech firma Tally postala je još jedna u nizu kompanija koje su doživjele neuspjeh. Osnovana prije devet godina, Tally, koja se bavi upravljanjem kreditima, bila je procijenjena na 855 miliona dolara tokom kruga finansiranja u 2022. godini. Tada je prikupila preko 170 miliona dolara od značajnih investitora poput Andreessen Horovitza i Kleiner Perkinsa. Osnivač Tallyja, Jason Brown, objavio je na LinkedInu da firma sa sjedištem u San Francisku nije uspjela da osigura potrebna sredstva za daljnje poslovanje.
Nesvakidašnje okruženje
Tally je samo jedna od niza visokoprofilnih kompanija koje su propale, uključujući platformu za prijenos uživo Caffeine. Platforma je osigurala više od 250 miliona dolara od investitora poput Fox Corp, Andreessena i Sanabil Investmentsa, podružnice saudijskog suverenog fonda. Slična sudbina zadesila je i zdravstveni startap Olive, čija je vrijednost 2021. bila procijenjena na 4 milijarde dolara. Ali i transportnu firmu Convoy, koja je prije dvije godine imala procjenu vrijednosti od 3,8 milijardi dolara. WeWork, firma za iznajmljivanje radnih prostora, koja je prikupila oko 16 milijardi dolara duga i kapitala od SoftBanka i njegovog Vision Funda, razdvojila se u novembru nakon što je izašla na berzu 2021. godine.
Ovaj pad rezultat je teške prilagodbe koju mlade firme prolaze zbog porasta kamatnih stopa od 2022. godine. Ubrzo nakon toga došlo je do smanjenja ulaganja u rizični kapital. Rizični dug je opao nakon prošlogodišnjeg kolapsa banke Silicon Valley.
Tokom godina ekspanzije, fondovi rizičnog kapitala poticali su osnivače da konstantno povećavaju ulaganja. To je dovelo do rasta vrijednosti firmi, tvrdi Haley Jones, potpredsjednica Kruze Consultinga. Firma nudi računovodstvene usluge stotinama startapova finansiranih rizičnim kapitalom. Jones je opisala to razdoblje kao “nesvakidašnje vrijeme za prikupljanje sredstava,” dodajući da “kapital i osnivači nisu uvijek imali usklađene ciljeve.”
Osnivači se sada suočavaju s posljedicama velikih finansijskih problema. Analitičari Morgan Stanleya ističu da je porast stečajeva rezultat činjenice da je velik broj firmi prikupio iznimno velike iznose novca tokom 2021. i 2022. godine. Prema njihovom izvještaju, firme podržane rizičnim kapitalom zapošljavaju oko četiri miliona ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama. Tako stvaraju potencijalne “rizike prelijevanja” za širu ekonomiju ako se trenutni trend smanjenja ne zaustavi.
Rast bez obzira na sve
Peter Walker iz Map-a ističe da je došlo do značajnog smanjenja broja kompanija koje su uspjele osigurati dodatna sredstva unutar dvije godine nakon posljednjeg kruga finansiranja. Ova nova situacija posebno otežava položaj startapova koji su morali smanjiti troškove kako bi preživjeli prethodne dvije godine, time žrtvujući svoj rast. Walker objašnjava da je savjet fondova rizičnog kapitala bio da se raste pod svaku cijenu i da se postane profitabilan u budućnosti. Ako je startap smanjenjem troškova ograničio svoj rast, to možda nije posao za VC, dodaje Walker. Prema Haley Jones iz Kruze Consultinga, klijenti koji uspješno osiguraju drugi krug finansiranja ove godine povećavaju prihode u prosjeku za 600 posto godišnje.
Čak i stabilne firme suočavaju se s problemima jer su popisi presušili i aktivnosti spajanja i preuzimanja su usporene. Ova situacija je otežala fondovima rizičnog kapitala povrat kapitala institucionalnim investitorima, što je ključni preduslov za buduće prikupljanje sredstava, prenosi Blic.
