Tradicija davanja imena vazduhoplovima potiče iz pomorstva. Brodovi i čamci nose uglavnom ženska imena, u nadi da će dama po kojoj su nazvani paziti na posadu i putnike i štititi ih od opasnosti.
Većina putnika kada uđe u avion ne obraća pažnju na to kako se zove letjelica u kojoj će provesti narednih nekoliko – ili malo više – sati, najbitnije im je da se udobno smjeste i što prijatnije provedu vrijeme do destinacije na koju su se uputili.
Tek poneko primijeti da je u pitanju Boeing ili Airbus, oni koji češće putuju ili ih zanima vazduhoplovstvo razlikuju i modele, da li je A320, A350, B777 ili B787. Potpuno jednako, kada uđete u autobus, vjerovatno tek nekolicina putnika uopšte ima predstavu da li se nalaze u proizvodu fabrike MAN, Volvo ili Mercedes ili nekog drugog proizvođača.
Naziv aviona – onaj po kome je prepoznatljiv na tržištu – najčešće uključuje ime proizvođača, tip i varijantu, ponekad i marketinško ime koje mu je ili dao proizvođač ili mu je „nadenuto“ tokom upotrebe: Boeing 737-800, Boeing 777-300ER, Boeing 747 Jumbo Jet, Boeing 787-9 Dreamliner, Airbus A320, Airbus A321XLR, Airbus A350-900…
Svaka pojedinačna letjelica, da bi mogla zakonski da leti, ima svoju jedinstvenu registarsku oznaku, koju dodjeljuju nacionalne vazduhoplovne vlasti. Ona se sastoji od prefiksa države i brojčane, slovne ili kombinovane oznake.
Za Srbiju prefiks je YU (čita se Yankee-Uniform), za Francusku F (Fox), Njemačku D (Delta), SAD N (November), Rusiju RA (Romeo-Alpha), Indiju VT (Victor-Tango), Sloveniju S5 (Sierra-Five), Hrvatsku 9A (Niner-Alpha)…
Da se jedan – i to prvi – avion srpske nacionalne avio-kompanije zove po najboljem teniseru svih vremena, Novaku Đokoviću, zna vjerovatno cijela Srbija, a Airbus A319 registarske oznake YU-APC ponosno nosi ime sportskog velikana ispisano ispod prozora pilotske kabine, pored srpske zastave, gdje god da sleti.
Širokotrupni Airbus A330 Air Serbia – koji leti za Sjedinjene Američke Države, za sada u Njujork i Čikago – nose simbolično imena dvojice svjetski poznatih naučnika koji su najveći dio svog života i stvaralačkog rada proveli upravo u SAD: Nikole Tesle i Mihajla Pupina.
Tradicija davanja imena letjelicama pretpostavlja se da potiče iz pomorstva.
Brodovi i čamci nose – uglavnom ženska – imena, u nadi da će dama po kojoj su nazvani paziti na posadu i putnike i štititi ih od opasnosti. Skoro da ne postoji plovilo koje nema neko lično ime: Možete se uvjeriti odlaskom u bilo koju marinu, od najmanjih pecaroških čamaca do luksuznih megajahti vrijednih i stotine miliona dolara, svi imaju svoja imena.
Sa druge strane, nazivanje plovila po gradovima ili geografskim regijama smatra se da ima veze s dugim vremenskim periodima koje su mornari provodili na brodu i emotivnim vezama koje su razvijali prema svojim privremenim domovima.
Davanje imena avionima brzo je prešlo iz pomorstva u avijaciju. Setimo se Flyera (Letjelica) braće Rajt, čuvenog bombardera B-17 iz Drugog svjetskog rata Memfis Bel, Glamurozne Glenis Bell X-1 na kome je Čak Jeger prvi put probio zvučni zid ili Spirit of St. Louis (Duh Sent Luisa) kojim je Čarls Lindberg prvi preletio Atlantik.
Mnogi avio-prevozioci na Starom kontinentu avionima daju, pored onih obaveznih zakonskih, i lična imena. „Cilj je stvoriti emotivnu vezu između čovjeka i mašine“, smatraju u švajcarskoj avio-kompaniji Swiss.
Iako su nazivi aviona najčešće imena istorijskih ličnosti, gradova ili regija, inspiracije ne nedostaje, jer svaka avio-kompanija ima svoju jedinstvenu temu ili sistem nazivanja svojih letjelica.
Air Serbia se na samom svom početku kada je nastala rebrendiranjem Jat Airwaysa, od prvog aviona Airbus A319 Novak Đoković odlučila da naziva vazduhoplove po „živim legendama“, znamenitim osobama iz sadašnjeg vremena i na taj način odskočila od ustaljenih stereotipa.
Druga „živa legenda“ čije ime je ponio avion nacionalnog avio-prevoznika je proslavljeni košarkaš Vlade Divac, po kome je nazvan prvi „dugački“ Airbus A320 u floti YU-APG, u aprilu 2014. godine.
Imajući u vidu visinu Divca od 2,16 m, reklo bi se sasvim prikladno. „Vlade Divac je izabran zbog svog svjetskog uspjeha u sportu i velikog humanitarnog rada. Zaista impresivna lista svijetlih momenata u njegovoj karijeri uključuje imenovanje za jednog od 50 najzaslužnijih ljudi za razvoj košarke u Evropi, kao i činjenicu da je bio prvi evropski košarkaški as koji je prešao u NBA ligu“, saopštila je tada Air Serbia.
Poslije Vlada Divca, uslijedio je fudbaler Dejan Stanković, čije je ime ispisano na avionu Airbus A319 registracije YU-APJ. Četvrta „živa legenda“ je glumac Predrag Miki Manojlović: Njegovo ime nosi Airbus A319 registracije YU-APA.
Čuvenom muzičaru Goranu Bregoviću, frontmenu Bijelog dugmeta, pripala je čast da njegovo ime bude ispisano na avionu Airbus A319 YU-APD.
Kao što smo već pomenuli, dva dugolinijska Airbus A330 u floti Air Serbia nose imena svjetski poznatih naučnika: Nikole Tesle i Mihajla Pupina. Nikola Tesla bilo je ime i prvog A330 u floti srpskog nacionalnog prevoznika: Kada je stigao u flotu kako bi Air Serbia otpočela – ako računamo kontinuitet sa JAT – obnovila letove za Sjevernu Ameriku, avion YU-ARA dobio je ime Nikola Tesla.
Prvi A330 je poslije pet godina zamijenjen drugim avionom istog tipa (YU-ARB) i kada je on uveden u saobraćaj brendiran je likom i djelom velikana nauke: na repu je oslikan stilizovani portret Nikole Tesle, jelovnik je inspirisan, kako je navedeno, Teslinim načinom ishrane, a u ponudi je i namenski štampana biografija naučnika. Drugi širokotrupni Airbus A330 dobio je ime Mihajlo Pupin i brendiran je na sličan način.
Nikola Tesla bio je i naziv prvog širokotrupnog aviona Jugoslovenskog Aerotransporta McDonnell Douglas DC-10 registracije YU-AMA koji je isporučen krajem 1978. godine. Drugi avion ovog tipa nazvan je Edvard Rusijan, po slovenačkom pioniru avijacije koji je poginuo 1911. godine u Beogradu, ispod zidina Kalemegdanske tvrđave.
Simbolično ili ne, po raspadu nekadašnje zajedničke države, ovaj DC-10 je poslije preimenovan po glavnom gradu Savezne republike Jugoslavije – Beogradu.
JAT je davao imena i svojim prvim mlaznim avionima: Caravelle su nosile nazive najpopularnijih turističkih destinacijama bivše Jugoslavije: Opatija, Dubrovnik, Bled, Ohrid, Split. U periodu “treće Jugoslavije” poslije DC-10 Beograd i jedan Boeing 737 nazvan je Kruševac, sa namjerom da se vrati tradicija davanja imena avionima koja očigledno nije zaživjela.