VIJEST da je američka digitalna banka Mercury uvrstila Hrvatsku na listu zabranjenih zemalja je iznenadila mnoge jer je Hrvatska članica EU i eurozone. To znači da je preuzela i pravne tekovine vezane za finansije i bankarstvo.
Zabrana je stvorila probleme hrvatskim start-upovima i tehnološkim firmama koje su koristile njene usluge za poslovanje na tržištu SAD-a. Tako se Hrvatska našla u grupi zemalja kao što su Afganistan, Kongo, Sj. Koreja, Haiti itd. Jedina je država EU kojoj je to uspjelo i jedna od rijetkih u Europi. Isti tretman imaju Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, BiH i Albanija.
Albert Gajšak, osnivač CircuitMessa, jedan je od pogođenih ovom odlukom. “Prvi put u životu se osjećam loše zato što sam iz Hrvatske”, izjavio je za Forbes Hrvatska.
“Mi imamo firmu registrovanu u SAD-u, ali su osnivači iz Hrvatske i to im očito predstavlja problem. Preselićemo poslovanje u drugu banku. Čudno mi je da se samo ova banka odlučila na taj potez. Pogledajte popis zabranjenih zemalja. Sjeverna Koreja, Ruanda, Nigerija… i Hrvatska. Mi smo u ligi prvaka”, dodaje.
Razlog seže još u 2023., kada je Hrvatska stavljena na “sivu listu” svjetske organizacije za borbu protiv pranja novca. To je dovelo do odluke Mercury, koja nije prava banka, da zbog prijašnjih problema s pranjem novca koji su imali njeni partneri stavi Hrvatsku na svoju “crnu listu”.
Mercury je specijalizovana za poslovanje sa start-upovima i tehnološkim kompanijama. Tehnički nije banka, nego fintech kompanija koja surađuje s drugim bankama iz SAD-a, u kojima otvara račune za svoje klijente.
Na službenoj stranici navode da posluju s 200 hiljda start-upova, a surađuju s nekim od najvećih finansijskih institucija u SAD-u. Investicijska kompanija Vanguard, investiciona banka Morgan Stanley, Goldman Sachs i Capital One su im neki od najpoznatijih partnera, ali zapravo najviše surađuju s regionalnim bankama u SAD-u.
Mercury postoji od 2017., ali je najveći rast imao prošle godine. Iskoristio je priliku koja je nastala bankrotom Silicon Valley Banka (SVB), nekada najveće banke za start-upove u SAD-u i jedne od dvadeset najvećih općenito.
U martu 2023. je SVB bankrotirao u roku od samo 48 sati nakon što su klijenti povukli više od 40 milijardi dolara sa svojih računa. Taj juriš na banku je doveo do najvećeg bankrota banke u SAD-u od 2008. i drugi najveći u istoriji. No, pokazao se kao blagoslov za Mercury, kojem su se okrenuli razni start-upovi koji su morali negdje staviti svoj novac. U roku od sedam dana broj klijenata mu je porastao za 3000, a u nekoliko sedmica je primio dvije milijarde dolara depozita.
S obzirom na to da nije banka, nego samo upravlja novcem svojih klijenata, može sarađivati s drugim bankama i fleksibilnije upravljati sredstvima. Primjera radi, u SAD-u su sredstva na računu državno osigurana u iznosu od 250 hiljada dolara. To znači da, ako banka bankrotira, Federalna korporacija za osiguranje depozita osigurava do 250 hiljada dolara po računu.
Mercury otvori za istog klijenta nekoliko računa u nekoliko banaka, svaki maksimalnog iznosa 250 hiljada dolara. Umjesto pet miliona dolara na jednom računu, od čega je državno garantovano 250000, klijenti tako dobiju 20 računa na kojima se nalazi po 250 hiljada dolara i efektivno je svih pet miliona dolara državno osigurano.
Istrage partnerskih banaka Mercuryja zbog pranja novca i hakerskog napada
Hrvatska nije jedina država koju je Mercury nedavno stavio na listu zabranjenih. Isto je odlučio za Ukrajinu i Nigeriju. Ranije ove godine je Mercury bio pod istragom američke Federalne korporacija za osiguranje depozita zbog partnerske banke Choice.
Istraga je pokazala da Choice, partner Mercuryja, nije implementirao standarde za sprječavanje pranja novca, da se preko banke slao novac iz pravno riskantnih država kao što su Rusija, Pakistan i Mjanmar. Banka je prekršila nekoliko zakona i regulacija, ali joj je dan rok od 120 dana da ispravi sve nedostatke.
Problem se pojavio i s Evolve Bank & Trustom, još jednom bankom partnerom Mercuryja, jer ga je u svibnju ove godine napala kriminalna hakerska skupina LockBit, kojoj je većina članova iz Rusije. Hakeri su prikupili i podatke klijenata Mercuryja.
Svjetska organizacija za sprječavanje pranja novca stavila Hrvatsku na sivu listu
Jedan od razloga zbog kojih je Mercury blokirao Hrvatsku vjerojatno je Financial Action Task Force, tačnije činjenica da ta organizacija Hrvatsku drži na sivoj listi. Financial Action Task Force (FATF) je osnovan 1987. na inicijativu država G7 (SAD, Kanada, U.K., Francuska, Njemačka, Italija, Japan) s ciljem svjetske saradnje država u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Istražuje načine na koje se pere novac i finansira terorizam, promiče globalne standarde za ublažavanje rizika i procjenjuje preduzimaju li zemlje efikasne mjere. S obzirom na to da je Hrvatska na sivoj listi, očigledno se procjenjuje da ne preduzima dovoljno. Na sivoj listi je od juna prošle godine, s Vijetnamom i Kamerunom. Uz Bugarsku je jedina država iz EU na popisu koji još uključuje Panamu, Mali, Venezuelu, Kongo itd. Lista je rezervisana za države koje ne rade dovoljno na sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
“Hrvatska je zaglibila u korupciji i prihvatila je novac iz Rusije i drugih zemalja u svoj nekretninski sektor, dok je istovremeno pružala utočište za jahte ruskih i ukrajinskih oligarha”, komentarisala je bivša specijalna agentica Odjela za međunarodnu korupciju FBI-a Debra LePrevotte.
Mnogi vlasnici start-upova su se javili na LinkedIn objavu Alberta Gajšaka s istim problemom. “Zasad nemamo saznanja koliko je tačno firmi članica CISExa pogođeno i u kolikoj će to mjeri uticati na IT sektor, no prve informacije govore da je pogođeno oko 30 poslovnih subjekata u kojima su hrvatski državljani direktori”, rekao je za Lider Frane Borozan, dopredsjednik Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera.
Mercury je navodno prva kompanija iz SAD-a koja se odlučila na ovaj korak, vjerojatno zbog povećane budnosti oko finansijskog kriminala usljed vlastitih afera s bankama Choice i Evolve Bank & Trust.
To ne mora značiti da je posljednja. Prošla je godina dana od kada je Hrvatska dospjela na sivu listu FATF-a zbog pranja novca preko nje, a državne institucije nijesu izašle u javnost s planom za rješenje tog problema.
Izvor_ index.hr
