Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica predviđa da se porez na dohodak od prihoda preko interneta i video igara oporezuje po godišnjoj prijavi po stopi od 15%, a da se prihodi od igara na sreću oporezuju pri svakoj isplati dobitka po stopi od 15%.
To je, između ostalog, jedan od oblika širenja poreskog spektra, koji bi pomogao da se nadomjesti niži nivo naplate poreskih prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, u okviru programa Evropa sad 2.
Kroz dva izmijenjena zakona za veći red kod kocke
Vlada Crne Gore prethodne sedmice predstavila je Fiskalnu strategiju za period 2024. do 2027. godine u kojoj se, između ostalog, navodi da je u toku izrada nacrta novog Zakona o igrama na sreću.
U cilju smanjenja negativnog uticaja koje klađenja nosi sa sobom, po prvi put će se, kako se navodi u strategiji, definisati odredbe koje se odnose na oglašavanje priređivanja, preciznije utvrditi problematika udaljenosti objekata od obrazovnih ustanova, kao i raspodjela prihoda od igara na sreću.
-Takođe, i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica tretira i ovu oblast, jer je njime
predviđeno širenje poreskog obuhvata sa dva nova izvora prihoda, i to za prihode ostvarene preko interneta i video igara i od igara na sreću.
Detaljnom razradom predloženog zakonskog rješenja predviđeno je da se porez na dohodak od prihoda preko interneta i video igara oporezuje po godišnjoj prijavi po stopi od 15%, a da se prihodi od igara na sreću oporezuju pri svakoj isplati dobitka po stopi od 15%. Prihodi od igara na sreću će pripadati budžetu Crne Gore u visini od 100% ukupno ostvarenih prihoda po tom osnovu – navodi se u dokumentu Izvještaj o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, koji je danas objavljen na sajtu Vlade.
- Na drugoj strani, izmjenama predviđenim u nacrtu novog Zakona o igrama na sreću prvi put je, kako su istakli u Fiskalnoj strategiji, uvedena varijabilna naknada, kao i podjela igara koje se priređuju putem interneta, što dovodi do efekta povećanja od 1 milion eura mjesečno od početka 2024. godine.
U strategiji se jasno navodi da je osnovni cilj zakona da se na sistemski održiv način uredi industrija igara na sreću.
“To se odnosi na precizno definisanje uslova pod kojim se može započeti priređivanje svake vrste igara, računajući opšte uslove priređivanja i uslove za svaku vrstu igre pojedinačno. Definisanje uslova se odnosi i na oduzimanje koncesije/odobrenja priređivačima igara na sreću. Ujedno, preciznije će se definisati uloga Uprave za igre na sreću kao nadležnog organa, kao i nadležnosti inspekcije”, stoji u Fiskalnoj strategiji koju je predstavila Vlada.
Kako se navodi, u cilju smanjenja negativnog uticaja koje klađenja nosi sa sobom, po prvi put će se definisati odredbe koje se odnose na oglašavanje priređivanja, preciznije utvrditi problematika udaljenosti objekata od obrazovnih ustanova, raspodjela prihoda od igara na sreću i slično. Jedan od najvažnijih ciljeva je, kako su tada istakli, dalje smanjenje priređivanja koje se sprovodi u “sivoj zoni”.
“To će se postići kroz zakonsku obavezu prijavljivanja svih igara koje se priređuju, što do sada nije bio slučaj”, ističe se u strategiji.
Iz Vlade su istakli da se usvajanjem navedenih izmjena stvoriti uslovi za povećanje javnih prihoda koji se ubiraju po ovom osnovu. Primjenom novih izvora prihoda koji su predmet ovog nacrta zakona budžet Crne Gore će ostvariti dodatne prihode, te se zaključuje da bi u slučaju „statusa quo” budžet Crne Gore bio uskraćen za naplatu određenog nivoa poreskih prihoda. Benefite od predloženog zakonskog rješenja će imati kako poreski obveznici u vidu jače pravne sigurnosti, tako i budžet Crne Gore kroz uvećanu naplatu poreskih prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica – navodi se u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa
