Kako se Njemačka odrekla 380 milijardi eura

Otkazivanjem oporezivanja imovine 1997. godine, Njemačka je izgubila 380 milijardi eura poreza, odnosno – 30 milijardi samo prošle godine, pokazala je jedna studija.

Imovina bogataša – milionera i milijardera u Njemačkoj bila je oporezivana sa 1 odsto godišnje do 1996. godine. Od 1997. godine taj porez je obustavljen. Zbog te odluke njemački državni budžet je siromašniji za ukupno više od 380 milijardi eura, pokazala je studija koju je sprovela Mreža za poresku pravdu u saradnji s Oksfamom.

Istovremeno, imovina sto najbogatijih Njemaca u još kraćem periodu – od 2001. godine, porasla je za oko 460 milijardi eura, navodi se u studiji pod naslovom „Ne treba se plašiti bijega bogatih zbog poreza“.

Ponovno uvođenje poreza je “ne samo moguće nego i nužno”, piše u studiji.

Studija je istražila koje su zakonske mjere njemačka država prethodnih 100 godina pokušavala da spriječi odlazak kapitala zbog poreza.

Studija zaključuje da ne postoji razlog za navodni strah da će milijarderi, u slučaju ponovnog uvođenja poreza na imovinu, napustiti Njemačku ili da će to dovesti do gubitka radnih mjesta u Njemačkoj. Taj navodni strah je dio narativa političara i ekonomista koji se protive ponovnom uvođenju poreza na imovinu.

Ponovno uvođenje poreza na imovinu je, stoga, “ne samo moguće nego i nužno”, piše u studiji.

Sto godina borbe protiv izbjegavanja oporezivanja

Autori studije daju pozitivnu ocjenu njemačkim poreskim zakonima. Njemačka je poslednjih decenija ustanovila sveobuhvatna pravila koja na međunarodnom nivou mogu biti uzor: izuzetno otežavaju ili čak potpuno onemogućavaju izbjegavanje plaćanja poreza.

Prijenos prebivališta u inostranstvo postao je jako skup od uvođenja posebnog poreza 1972. godine koji obavezuje bogataše da u slučaju odlaska moraju ostaviti u Njemačkoj „oko trećine ukupne imovine stečene u Njemačkoj“, navodi se u studiji.

Sedam njemačkih milijardera preselilo se u inostranstvo neposredno prije uvođenja tog poreza. Na kasnije slične pokušaje, poput selidbe porodice Porsche 2010. godine, zakonodavac je reagovao zatvaranjem rupa u zakonu. „Danas je moguće preseljenje bez plaćanja poreza samo ako se imovina u Njemačkoj zadrži s obavezom plaćanja poreza“, kažu autori studije.

I prebacivanje preduzeća ili njegovih dijelova u inostranstvo može biti skupo. Javno malo poznate vrste poreza obavezujem vlasnike da poreskoj upravi predaju skoro polovinu svoje imovine stečene u Njemačkoj, kaže se u studiji.

I klasično izbjegavanje plaćanja poreza postalo je teže: 2017. godine stupila je na snagu automatska razmjena podataka, pa njemačka poreska uprava dobija podatke iz više od 100 zemalja o tamošnjim računima njemačkih poreskih obveznika.

Kako je došlo do ukidanja poreza?

Mogućnost oporezivanja imovine izričito je predviđena članom 106. Njemačkog Ustava, prema kojem bi takvi prihodi pripali njemačkim pokrajinama.

Međutim, Savezni ustavni sud je 1995. godine presudio da način na koji je do tada funkcionisao porez na imovinu nije u skladu sa Ustavom. Sudije su kritikovale zastarelu metodu procjene vrijednosti nekretnina koja je vodila preniskom oporezivanju tog dijela imovine.

Tadašnja savezna vlada CDU/CSU i FDP – odlučila je, unatoč odluci Ustavnog suda – ne provesti novu procjenu i povećati oporezivanje nekretnina. U obrazloženju se istakla visoka stopa oporezivanja najviših prihoda od 53 posto. Danas je ta stopa 45 posto.

Nakon toga, savezna vlada koju je predvodio kancelar Helmut Kohl suspendovala je prikupljanje poreza na imovinu, ali sam Zakon o oporezivanju imovine nije ukinut. Tako je ostalo do danas.

Računica u studiji

Posljednji put 1996. godine, od tog poreza prikupljeno je u državnu kasu oko 4,6 milijardi eura. Pri tom su dugovi mogli se odbiti od vrijednosti imovine, a za svakog člana porodice iznos od oko 60.000 eura bio je oslobođen plaćanja poreza.

Procjena studije da je Njemačka od tada izgubila 380 milijardi eura zasniva se na pretpostavci da bi prihodi od poreza na imovinu rasli slično kao u posljednjim godinama prije prestanka oporezivanja. Tako je došlo do računice da bi prihodi od tog poreza do 2023. godine porasli na oko 30 milijardi eura godišnje, a ukupna suma od 1997. do 2023. godine iznosila bi najmanje 380 milijardi eura.

Za poređenje: tih izgubljenih 380 milijardi eura ekvivalentno je 80% budžeta Njemačke za 2024. godinu, koji predviđa izdatke od 477 milijardi eura.

Izvor: Deutsche Welle

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak