Pandemija kovida dovela je do tzv. osvetničke potrošnje – poriva za kupovinom kako bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme, karakterističnog posebno za mlađu populaciju.
I dok mladi u većem dijelu svijeta nemilice kupuju u potrazi za izgubljenim vremenom, u Kini je popularno nešto dijametralno suprotno – štednja iz osvete.
Na jednoj strani svijeta kupuju, a na drugoj štede iz osvete.
Pandemija kovida uticala je na sve pore društva, pa je tako oblikovala i nove potrošačke navike.
I dok se mladi nakon pandemije na Zapadu rasipaju novcem, u Kini je u trendu štedjeti, i to ekstremno. Pritom si mladi postavljaju ekstremne mjesečne ciljeve.
Generacija Z, koja čini trećinu svjetske populacije, može se pohvaliti godišnjom kupovnom moći od 100 milijardi dolara, a do 2025. godine predstavljaće 27 posto globalne radne snage, što će imati značajan uticaj na svjetsku privredu.
Njihove mjere štednje između ostalog uključuju i hranu u javnim kantinama, u kojima obično jedu starije osobe i gdje se obroci prodaju po relativno niskim cijenama.
Drugi pak na društvenim mrežama traže partnere za štednju, s kojima onda formiraju krug ljudi i jedni drugima pomažu ostvariti zajedničke ciljeve uštede.
A neki svoj put dokumentuju i na društvenim mrežama te detaljno objašnjavaju kako što jeftinije proći i svesti mjesečnu potrošnju na svega nekoliko desetaka dolara.
‘Kineska mladež ima mentalitet osvetničkih štediša’, rekao je stručnjak za kinesko tržište Shaun Rein za CNBC.
‘Za razliku od mladih u 2010-im, koji su često trošili i više nego što su zarađivali, pa i posuđivali novac za otmjene stvari poput Guccijevih torbica i Iphonea, današnji mladi u Kini štede’, dodao je Rein, prenosi tportal.
Stručnjak za Kinu Christopher Beddor iz Gavekal Dragonomicsa objašnjava da je to tako jer mladi vjerojatno osjećaju isto što i svi drugi – da privredna situacija u zemlji nije baš najbolja – a dodatno je otežava skučenost tržišta rada, koje je posebno loše za mlade ljude.
‘Pravi je to fenomen ovdje’, rekla je je Jia Miao, docentica na NYU u Šangaju.
‘Neki mladi štede iz jednostavnog razloga što ne mogu pronaći posao ili su pak otkrili da im je teže povećati prihode. Nemaju izbora nego potrošiti manje novca’, dodala je.
Stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 16 do 24 godine u Kini u maju je iznosila 14,2 posto, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka od pet posto.
Iako ne postoje službene statistike o mjesečnim platama koje zarađuju studenti, istraživanje MyCOS-a je pokazalo da je prosječna mjesečna plata onih diplomom preddiplomskog studija u 2023. iznosila 6050 juana (832 dolara), što je za jedan posto više nego godinu ranije.
